»Sve aktivnosti u sklopu inicijative imaju za cilj promociju međureligijskog dijaloga i tolerancije i veću zastupljenost ove teme kako na dnevnom redu donositelja odluka, tako i lokalnih organizacija civilnog društva, formalnih i neformalnih grupa mladih, nacionalnih i vjerskih zajednica«, rekla je Parać Damjanović
Subotica, kada se radi o njegovanju kulture međureligijskog dijaloga i toleranciji, može s punim pravom poslužiti kao primjer dobre prakse ne samo kada se radi o državnoj, nego i regionalnoj razini – to je zaključak prvog okruglog stola pod nazivom »Svi naši tornjevi«, održanog 29. srpnja u organizaciji Centra lokalne demokratije (LDA) Subotica.
Okrugli stol je jedna od aktivnosti koje se provode u sklopu inicijative za poticanje kolektivne akcije za vjersku toleranciju pokrenute u regiji Zapadnog Balkana, a u koju su u Srbiji pored Subotice uključene još tri općine – Novi Pazar, Bujanovac i Preševo.
»Tema međureligijskog dijaloga i tolerancije je na neki način nastavak tema kojima smo se bavili 90-tih i početkom 2000-tih, dakle, tema koje se odnose na ostvarivanje ljudskih prava u lokalnim multietničkim zajednicama, a takođe i na obrazovanje za kulturu dijaloga i poštovanja različitosti«, rekla je direktorica Centra lokalne demokracije Stanka Parać Damjanović,, predstavljajući u uvodnom dijelu aktivnosti koje se u sklopu inicijative provode od jeseni prošle godine.
Osim održane prve od ukupno dvije planirane tematske javne debate, aktivnosti obuhvataju i promociju bogatog vjerskog nasljeđa među mladima kroz organizirane pješačke ture, istraživanje i zagovaranje, potom objavljivanje publikacije s rezultatima istraživanja i preporukama s dva okrugla stola, kao i projektne brošure o religijskim znamenitostima grada iz perspektive mladih, i tematskog broja časopisa Mozaik.
Sve osmišljene aktivnosti u sklopu inicijative imaju za cilj promociju međureligijskog dijaloga i tolerancije u multikulturalnoj lokalnoj zajednici i veću zastupljenost ove teme kako na dnevnom redu donositelja odluka, tako i lokalnih organizacija civilnog društva, formalnih i neformalnih grupa mladih, nacionalnih i vjerskih zajednica, pojašnjava Parać Damjanović:
»Aktivnosti se dešavaju u okviru sustava lokalne samouprave – nastoji se vidjeti u kojoj mjeri su funkcije samog sustava dovoljno posvećene ovoj oblasti, postoje li institucionalni mehanizmi za suradnju, postoji li politička volja i javni prostor u kom organizacije civilnog društva, manjinske zajednice, religijske zajednice mogu aktivno sudjelovati i doprinositi, među ostalim, i aktivnostima novouspostavljenog Savjeta za međunacionalne odnose«.
»Izgradnja takve jedne platforme za dijalog podrazumijeva, dodatno, i osnaživanje lokalnih organizacija mladih da se aktivnije uključuju u informirani dijalog i kreiranje javnih politika i jačanje njihovih kapaciteta za bolje razumijevanje i poštovanje raznolikog kulturnog, vjerskog nasljeđa lokalne multietničke zajednice, kao i unapređenje liderskih vještina aktivista civilnog društva i jačanje kapaciteta lokalnih civilnih organizacija na planu promoviranja kulture dijaloga i poštovanja etničkih i vjerskih različitosti«, rekla je Parać Damjanović.
Djelujući u tom pravcu, posebnu pažnju, dodaje ona, treba posvetiti mladima kako bi se osiguralo njihovo održivo buduće angažiranje kroz obrazovanje za demokratsko građanstvo, kroz unapređenje njihovih interkulturalnih veština i kompetencija, i kroz omogućavanje prostora za njihovo efektivno sudjelovanje u lokalnom javnom životu.
Upravo iz tog razloga je i istraživanje »Vjerska (ne)tolerancija, vrijednosti i socijalni stavovi«, koje je provedeno u okviru inicijative, a čiji konačni rezultati će biti prezentirani na jesen, za ciljnu grupu imalo mlade.
Istraživanje, koje je prezentirala dr. sc. Jasminka Dulić, sadrži relevantne informacije o stupnju vjerske (ne)tolerancije ove starosne skupine, te vrijednosnim orijentacijama, socijalnim stavovima, osobinama ličnosti kao faktorima koji se mogu dovesti u vezu s ispitivanim fenomenom, dajući tako znanstveni odgovor na ključna pitanja od značaja za neko buduće kreiranje lokalne politike u oblasti njegovanja tolerancije, međureligijskog i interkulturalnog dijaloga koji, uz sve primjere dobre prakse, ipak jako nedostaje u Subotici – složili su se sudionici okruglog stola.
Govoreći o dijalogu i toleranciji iz perspektive suvremenog društva dr. sc. Boško Kovačević je rekao kako u svijetu opada religioznost, a posebno crkvenost.
»Sklon sam mišljenju da su više zla vjerskim organizacijama načinili potrošački kapitalizam i konzumerizam koji sve ’usisavaju’, nego što su to učinile, na primer, komunističke ideologije. S problemima koje sa sobom nose potrošački kapitalizam i konzumerizam se vjerske organizacije za sada ne mogu nositi«, rekao je Kovačević. S druge strane, dodao je, na Balkanu je religioznost povećana, ali ozbiljna istraživanja govore da su i ovdje veoma problematični nalazi vezani za takozvanu tradicionalnu religioznost koja se svodi na prigodno obilježavanje vjerskih blagdana. Drugi razlog zbog koga se trebamo baviti problemom tolerancije i dijalogom je taj što je, opet na svjetskom nivou, velika socijalna pokretljivost horizontalne naravi koja će, naglašava Kovačević, biti sve veća i veća. U tom kontekstu, a spuštajući fokus na lokalni nivo, njegova poruka je da treba promovirati ideju »suosjećajnog slušanja – da slušamo druge, ali da pokušamo i razumijeti ono što čujemo, jer je to pretpostavka da se počne graditi jedan drugačiji socijalni, politički i ideološki ambijent«.
Svoje je izlaganje je završio podsjećanjem na profesora Tomu Vereša, »dominikanca i čuvenog teoretičara, koji je cijeli život posvetio Subotičanima i koji je sahranjen na Bajskom groblju, a najbolje knjige je napisao upravo o dijalogu i toleranciji«.
Na pitanje ima li primjera međureligijske suradnje i dijaloga u Subotici, Rudolf Vajs, profesor povijesti, odgovara – i te kako ima navodeći primjere za to, među ostalim tribine pod nazivom ‘Bog i djeca Avramova’ koje drže velikodostojnici katoličke, pravoslavne, židovske, islamske, evangeličke zajednice, adventsko paljenje sveća, ekumenski molitveni tjedan, ali i žetvene svečanosti Dužijancu.
A ono što postoji samo u Subotici je i »Mozaik« – bilten čije uredništvo potpisuje Savez nacionalnih zajednica Subotice, koji realiziraju Edukativni centar Roma, Udruženje Crnogoraca Subotice, Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec, Bunjevačka matica, Njemački narodni savez, Društvo Rusina u Subotici, Društvo Slovenaca u Subotici – Triglav, te Kulturni centar Kineza.
Vais se osvrnuo i na jednu od aktivnosti provedenih u okviru ove inicijative tj. pješačke ture koje su za cilj imale upoznavanje mladih s vjerskim znamenitostima grada kroz koje su posjetili pet zajednica – Srpsku pravoslavnu crkvu Svetog Vaznesenja Gospodnjeg, Evangeličku crkvu s Trgom Reformacije, veliku i malu Sinagogu i Židovsku općinu, Franjevačku crkvu i Muhadžir džamiju.