Izvještaj Europske komisije o Srbiji

Srbija nije postigla napredak u području slobode izražavanja i slučajevi prijetnji i nasilja nad novinarima i dalje izazivaju zabrinutost, a sveukupno okruženje za nesmetano ostvarivanje slobode izražavanja i dalje treba dodatno ojačati u praksi, navela je, među ostalim, Europska komisija u izvještaju o Srbiji, prenosi N1.

U izvještaju se konstatira kako je REM donio odluku da istim televizijskim kanalima kao i u prethodnom razdoblju dodijeli nacionalne frekvencije, iako su te televizije »dobijale opomene od REM-a zbog kršenja svojih zakonskih obveza«. Komisija poziva najviše državne dužnosnike u Srbiji da se uzdrže od etiketiranja ili verbalnih napada na novinare. Preporučeno je i da se sve prijetnje i verbalno nasilje nad novinarima prate i okrivljeni kazneno procesuiraju. Vlasti u Srbiji pozivaju se i da osiguraju transparentno i pravično sufinanciranje medijskih sadržaja koji služe javnom interesu i povećaju tranparentnost u vlasništvu nad medijima i oglašavanju. Prvi put Komisija pominje državnu kompaniju Telekom i njeno vlasništvo u medijima u kontekstu visoke koncentracije medijskog tržišta.

N1 prenosi i da je prvi put od otvaranja pregovora o članstvu u EU Srbija u nekom području, prema ocjeni EK, napravila nazadovanje – radi se o Poglavlju 31 koje se tiče zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije.

Komisija je konstatirala da je Srbija nakon »ničim izazvane i neopravdane agresije Rusije na Ukrajinu« nastavila bliske odnose s Rusijom, a neke izjave i postupci visokih dužnosnika bili su direktno protiv statova EU o vanjskoj politici.

»U 2021. stopa usklađenosti Srbije s relevantnim deklaracijama Visokog predstavnika opala je s 64 na 45 posto do kolovoza 2022.«, piše u izvještaju.

Kada su u pitanju izbori, izvještaj EK oslanja se na nalaze ODIHR i navodi da su konstatirani brojni nedostaci koji su rezultirali neravnopravnim uvjetima u korist aktualne vlasti.

U prethodnih godinu dana, prema ocjeni EK, nije bilo napretka u dijalogu Beograda i Prištine. I Beograd i Priština pozivaju se da se »aktivno angažiraju« na postizanju »sveobuhvatnog, pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa bez daljeg odgađanja«.

Dodaje se da je Srbija napravila važan korak usvajanjem i proglašenjem ustavnih amandmana u parlamentu u veljači 2022. Komisija navodi da bi se ustavnim promjenama dalo praktično djelovanje, potrebno je brzo usvajanje relevantnog implementacijskog zakonodavstva.

Kada je u pitanju borba protiv korupcije, Komisija navodi da je postignut određeni napredak, dodajući da su preporuke o prevenciji korupcije dalje provedene. Stoji i da je broj optužnica i prvostupanjskih presuda za slučajeve visoke korupcije malo povećan, iako bi trebalo dodatno intenzivirati napore za pojačavanje prevencije i kazneno gonjenje korupcije, kao i konfiskacije imovine u vezi s ovim slučajevima.

Komisija je uputila poziv Srbiji da pripremi, usvoji i započne implementaciju nove antikorupcijske strategije zasnovane na kredibilnom i realističnom akcijskom planu.

U dijelu izvještaja posvećenom Europrajdu Komisija navodi da je ruta bila zabranjena, dok je neizvjesno do posljednjeg trenutka bilo njegovo održavanje i da je komunikacija nadležnih bila kontradiktorna.

U dijelu o slobodi okupljanja, Komisija navodi kako je policija zabranila skup Inicijative mladih za ljudska prava za uklanjanje murala osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, navodeći kao argument kontraprosvjede.

Prema ovogodišnjem izvještaju Europske komisije, Srbija je između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti i ostvarila je određen napredak u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije. Navodi se kako je srpska privreda uspjela oporaviti se u 2021. godini, uz usporavanje u prvoj polovici 2022.

Postignut je određeni napredak u reformama porezne administracije i privatizaciji državnih poduzeća. Dodaje se međutim da su druge velike reforme javne uprave i upravljanja državnim poduzećima i dalje spore, što samo produžava dugotrajnu neefikasnost i povećava fiskalni pritisak. Zaključuje se kako nije bilo napretka u jačanju fiskalnih pravila koja bi učvrstila fiskalnu politiku.

»Država zadržava snažan otisak u privredi, a privatni sektor je nerazvijen i sputan slabostima u vladavini prava, posebno u pogledu borbe protiv korupcije i neefikasnosti pravosuđa, kao i u provođenju fer konkurencije. Prošlogodišnje preporuke su djelomično provedene«, piše u izvještaju za Srbiju.