Završena žetva u Srijemu

Žetva u Srijemu je završena. Pšenica je jesenas na srijemskim poljima zasijana na 41.500 hektara. Najmanji prinos krušnog žita zabilježen je u sjevernom Banatu koji je bio i najsušniji, a najbolji u Srijemu i Mačvi. Na području općina Inđija, Rumi i Irig ostvaren je prosječan prinos pšenice oko 6,5 tona po hektaru ali su se rasponi kretali od 3,5 do 9 tona po hektaru, ovisno o rasporedu padalina po pojedinim njivama. Kao i svake godine očekuje se  da će  manji proizvođači pšenice, kojima je potreban ovogodišnji novac, pšenicu prodati odmah, dok će oni veliki čekati za to povoljan trenutak.

Ono što je ove godine bilo nepovoljno za proizvodnju pšenice je nedostatak oborina u svibnju i lipnju, kada su bile izuzetno visoke temperature. To se također odrazilo na razinu prinosa na pojedinim srijemskim poljima.

»Kada usporedimo ovogodišnji urod pšenice s prošlogodišnjim koji je bio rekordan od kada se pšenica gaji na ovim prostorima, mogu reći da s obzirom na vremenske prilike, možemo biti zadovoljni. Suša se značajnije odrazila na razvoj proljetnih  usjeva. Ono što je odlučivalo o visini i umanjenju uroda je bio raspored padalina. Za određeni dio atara jedna kiša je odlučivala  o manjem ili većem prinosu, ovisno o kvaliteti zemljišta i primjenjenoj poljoprivrednoj tehnologiji, dok je na pojedinim parcelama  pojava virusnih oboljenja odnjela značajan dio uroda. Bio je nešto manji hektolitar  u odnosu na prošlu godinu. Rijetko koja pšenica je prelazila hektolitarsku težinu od 80, a što se tiče vlažnosti zrna, proizvođači u  kosidbu ulazili kada je pšenica  bila zrela  i tu nije bilo nekih većih problema. U nekim dijelovima atara je bilo grada i to je utjecalo na smanjenje prinosa. Nije bilo značajnijeg napada glodavaca kao ranijih godina ali su se na pojedinim parcelama pojavila virusna oboljenja koja su odnijela značajan dio prinosa«, ističe Goran Drobnjak iz Poljoprivredne stručne službe Općine Ruma.

Poljoprivrednicima je za novi rod pšenice do sada nuđena cijena od 30 do 35 dinara, a maksimalna konačna cijena je 37 dinara.

»Na 10 hektara zemlje ostvario sam prinos oko 5,5 tona po hektaru, što je prosječan urod ali znatno manji u odnosu na prošlogodišnji. Sav urod pšenice smo predali u poljoprivredno poduzeće u Šidu i uzeli smo akontaciju u iznosu od 36 dinara. Nadam se da ću dobiti nadoplatu kada država odredi konačnu cijenu. Što se tiče robnih rezervi sumnjam da će se bilo što promijeniti. Veću korist od toga će imati oni koji su u PDV-u«, kaže Stipo Adamec poljoprivrednik iz Vašice i dodaje kako je stanje u poljoprivredi već godinama loše:

»Bilo bi dobro kada bi unaprijed znali kako i šta da planiramo. Ovako do zadnjeg momenta  ništa ne znamo. Prošle godine sam imao viška kukuruza. Ove godine će ga biti manje, iduće godine možemo očekivati višak suncokreta i uvijek je sve neizvjesno. Jedini način opstanka nas poljoprivrednika vidim u udruživanju, organiziranju poljoprivrednih sindikata kako bi se mogli bolje organizirati. Trenutno smo kao „rogati u vreći“.

»Urod se kreće od 2 do 4,5 tona po hektaru, ovisno o tome gdje se polje nalazi. U njivama koje su prema Šidu, gdje je bilo više kiše, urod je bolji, dok je u atarima prema Bačincima dosta lošiji. Budući da se bavim stočarstvom polovinu uroda, oko tri vagona, donio sam kući za proizvodnju stočne hrane, a drugu polovinu odnio u mlin na skladištenje i čekat ću bolju cijenu. Nikada nisam zadovoljan i mislim da uvijek može bolje i više. Prošle godine smo imali manja ulaganja a veću zaradu. Ove godine je sve poskupilo od nafte do agrotehničkih mjera i to nam je u velikoj mjeri utjecalo na proizvodnju. Ukoliko cijena pšenice ne bude 45 dinara, ne vidim neku računicu. Da imam uvjeta kod kuće  gdje to skladištiti, sve bih urode donio kuću i ništa ne bih prodao. Ovako sam prinuđen odnjeti ga u mlin i čekati bolju cijenu, koja je za sada neizvjesna«, kaže Željko Vidaković, poljoprivrednik iz Ginarca

Dragan Medić poljoprivrednik iz Šida ostvario je prinos od 7,5 tona po hektaru.

„Zadovoljan sam ovogodišnjim prinosom. Urod je zadovoljavajući jer se moje njive nalaze na brdu na Banovini kod Šida, gdje je u vrijeme nalivanja žita bilo više kiše nego na drugim njivama. Jednom prilikom je palo čak 104 litre po četvornom metru, u vrijeme kad je u Šidu bilo 30 do 40 litara“, kaže Medić te dodaje da bi bio zadovoljan cijenom od 40 dinara po kilogramu:

„Dio prinosa sam prodao  po cijeni od 36,5 dinara, a dvije trećine roda sam skladištio i čekam višu cijenu. Samo sa 40 dinara po kilogramu vidim neku svoju računicu kako bi se proizvodnja isplatila i ja imao profit. S obzirom na poskupljenja nafte, uree, kemijskih sredstava, mislim da bi to bila realna cijena koju i očekujemo“.