Akomulaciona jezera koja su gotovo presušila, nizak nivo podzemnih voda koji je bez vode ostavio bunare i već sada desetkovani prinosi jesenjskih kultura, posljedice su ovogodišnje suše. Kako je objavio Republički hidro-meteorološki zavod područje zapadne, srednje i dijelom južne Bačke, kao i područje južnog Banata područja su sa izuzetnom sušom, srednji Banat je područje ekstremne suše, dok su ostali djelovi Vojvodine kategorizirani kao sušna i umjereno sušna područja.
Ovogodišnja suša poredi se sa onom iz 2012. godine, ali se za sada ne planira proglašenje elementarne nepogode.
Savez poljoprivrednih udruženja Vojvodine tijekom ovog tjedna organizirao je prikupljanje potpisa za peticiju kojom se traži proglešanje suše elementarnom nepogodom. »Štete su velike. U pojedinim djelovima Vojvodine kukuruza jedva da će biti, a suncokreta teksod 500 kilograma do jedne tone po hektaru, što je četvrtina prosječnog prinosa. Situacija je alarmantna, a do sada nitko niša nije poduzeo Zato tražimo da se suša proglasi elementarnom nepogodom. Tražimo regresiranje sjemena i gnojiva sa barem 100 eura po hektaru, za poljoprivredna gospodarstva po 100 litara dizel goriva, otpis naknade za odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta za 2022. godinu. Tražimo i smanjenje cijene zakupa državnog zemljišta za 30 odsto ili da se prolongira plaćanje za sljedeću godinu, te da se stavi moratorij na otplatu svih kredita namjenjenih poljoprivredi do kraja 2023. godine«, kaže za Hrvatsku riječ predsjednik Savjeza poljoprivrednih udruženja Vojvodine Miklós Nagy. Prema njegovim riječima prvo je potrebno utvrditi koji djelovi Vojvodine, koje općine su pogođene sušom i koje su razmere te suše. »Neka se formiraju komisije, državne i općinske, neka se utvrdi procenat štete. Nažalost kod nas poljoprivrednici ne mogu svoje usjeve osigirati od suše. Mogu od tuče, ali od suše ne. Poljoprivrednicu će sada osttai bez roda, bez novca, bez sredstava za jesenje radove«, kaže Nagy. Poljoprivrednici očekuju da će uskoro biti formirana i nova Vlada, Ministarstvo poljoprivrede i da će imati sa kim razgovarati o suši i načinu na koji država može pomoći proizvođačima i da će imati kome uručiti peticiju.
» U Mađarskoj već postoji kompletan program pomoći ne samo ratarima već i stočarima. Uz to u Mažarskoj poljoprivrednici imaju mogućnost osigiranja usjeva od suše. Uz to državaje izdvojila i novac iz proračune, bez obzira što u Mađarskoj postoji Fond rizika. To je Fond u koji sredstva uplaćuju sami poljoprivrednici i u ovakvim prilikama mogu tražiti sredstva iz tog Fonda«, Nagy.
Prikupljeni potpisi uz navedene zahtjeve bit će upućeni predsjedniku Skupštine AP Vojvodine Ištvanu Pastoru, predsjedniku Vlade AP Vojvodine Igoru Miroviću, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladi Republike Srbije, te predsjedniku Republike Aleksandru Vučiću.