»Još i svjetlo radi«, veselo, na ulazu u prostranu sobu s klupama i oltarom, uključujući sijalicu, kaže sedamdesetdevetogogišnji József Kalápos, predani kantor u župnoj crkvi sv. Mihovila Arkanđela u Zmajevu, koji je rado pristao stupiti u kontakt s čuvarima katoličkog molitvenog doma u Kulpinu i zamoli ih da ga prikažu javnosti. Suha svetnjača iza nadvratka s lijeve strane konga, koji je dio ogromne »švapske« kuće, klupe prekrivene prašinom, molitvenici bez korica, ambon, na kojem još uvijek stoji misal, te oltar svjedoče da u Kulpinu još ima katolika. Tu je i sakristija, s klecalom za ispovjed i praznim ormarom za liturgijsko ruho. Na drvenom oltaru je još uvijek oltarnik, križ, svijeće i stalak za misal. Pod je daščani, a zidove krasi jedan od popularnih ruralnih molerskih dezena. Prije dvije godine, ili kolokvijalno »prije korone«, ovdje se slavila posljednja sveta misa.
Kulpin je selo većinski nastanjeno Slovacima, s manje brojnim srpskim življem, a nalazi se u Općini Bački Petrovac. Po posljednjem je popisu imalo 2.755 stanovnika. Na tom popisu se katolicima izjasnilo 42, a Hrvatima 21 osoba, što ih svrstava na peto mjesto po brojnosti izjašnjenih naroda u ovom selu. Po mišljenjima pojedinih Kulpinčana, sadašnji broj stanovnika sela je manji od 2.000, a Hrvata je oko 1%.
Milka Lomen, vlasnica kuće u Kanalskoj br. 8 u Kuplinu, grkokatolkinja je, Rusnika, dok je njezin muž evangelik. Ova obitelj ima ugovor o smještaju i čuvanju bogoslužnog prostora (rijetko kada bismo rekli »kapele«). Zajednica je vrlo mala i kao takvoj joj (još) nije pošlo za rukom okupljati se na bogoslužja nakon protekle dvije teške godine.
»Zajednicu u Kulpinu čine 2-3 osobe koje pohađaju svetu misu. Misa se služila svakog prvog u mjesecu, prije nego li je služenje ukinuto. Za Božić prošle godine na misi su bile tri bakice rimokatolkinje i, uz njih, cijela obitelj Lomen«, kazao je za naš list o. Igor Vovk prije dvije godine.
On je 2019./20. godine administrirao katoličkom filijalom u Kulpinu i misio ondje jednom mjesečno, začinjući i karitativni rad. Od tada se za nju skrbi preč. Tibor Zsúnyi, srbobranski i zmajevski župnik i dekan Kulskog dekanata, budući da je Kulpin filijala župe u Zmajevu.
»U toj sam se crkvici krstio i vjenčao, vrlo dobro pamtim mise i okupljanja«, kaže Milan Gržan, podrijetlom Hrvat, čija se obitelj iz Gornjeg Nikšića (okolica Plitvičkih jezera) početkom 1950-ih godina doselila u Kulpin, gdje se Milan rodio 1955. godine.
Oženio se Zuzanom i imaju troje djece, krštene u molitvenom domu Presvetog Trojstva, koje se vrlo dobro sjeća i gdje je redovito odlazio na mise. Cijeni multietičnost Kulpina, no ipak se sjeća i pojedinih negativnih iskustava iz 1990-ih godina, za koja ne želi da se ponove, pa je pomalo suzdržan kada je u pitanju intzenziviranje vjerskoga života katolika.