»Osijeku s potpisom, Hrvati iz Vojvodine«, naziv je cjelodnevnog programa koji su prošlog petka u Osijeku priredili vojvođanski Hrvati. Pokrovitelji predstavljanja Hrvata iz Vojvodine u Osijeku bili su Grad Osijek i Osječko-baranjska županija.
Predstavnike hrvatskih institucija u Srbiji – HNV-a, ZKVH-a, NIU Hrvatska riječ i DSHV-a – primili su osječko-baranjski župan Ivan Anušić i gradonačelnik Osijeka Ivan Radić.
Gradonačelnik Osijeka podsjetio je kako je Osijek grad prijatelj sa Suboticom koja je aministrativno, političko i kulturno sjedište Hrvata u Srbiji.
»Ovo je prvi ovakav program na kojem Hrvati iz Vojvodine predstavljaju u Osijeku sve ono što njeguju i do čega drže, nadam se da će se taj program i u budućnosti ostvarivati«, kazao je Radić.
Župan Anušić podsjetio je kako Osječko-baranjska županija već dugi niz godina ima dobru suradnju i podupire Hrvate u Vojvodini, što je dosad rezultiralo i nizom dobrih projekata.
»Važno je da Hrvati u Vojvodini osjećaju potporu i solidarnost iz naše županije, ali i cijele Hrvatske. Suradnja će se i dalje nastaviti, produbiti ako treba; mi moramo biti uz naš narod, gdjegod on da je. Naglasio bih da to nije ničija dobra volja već naša obveza«, kazao je Anušić.
Gradonačelnik Radić i župan Anušić dali su potporu kampanji »Znam tko sam« hrvatskih institucija iz Srbije kojom se radi na poticanju Hrvata da se slobodno izjasne na popisu stanovništva.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić zahvalila se Gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji na potpori za manifestaciju, ali i za kampanju »Znam tko sam«.
»Ovom kampanjom htjeli smo potaknuti ponos da se svatko slobodno izjasni biti Hrvat i hvala još jednom Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Osijeku što su prepoznali tu našu potrebu, te je ovom akcijom i programom pomogli«, rekla je Vojnić.
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov kazao je kako se ovim programom na najbolji mogući način efektuira višegodišnja i plodna suradnja s Osječko-baranjskom županijom i Gradom Osijekom.
»Došli smo s kvalitetnim i bogatim programom, sa željom da osvjedočimo ono što činimo kada je u pitanju život hrvatske zajednice u Vojvodini, da vidite s kojim izazovima se suočavamo i koje rezultate postižemo. A sve to bi bilo daleko siromašnije i manje kvalitetno da nije potpore i pomoći i i Vlade Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem, ali isto tako i ne manje važnje potpore Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka. Društvena pozicija Hrvata u Srbiji danas je osnažena upravo ovakvom vrstom podrške sa svih razina vlasti, a istu ćemo nastaviti snažiti i obogaćivati s ciljem da se perspektive pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji razvijaju«, kazao je Žigmanov.
Program »Osijeku s potpisom, Hrvati iz Vojvodine« nastavljen je na Filozofskom fakultetu u Osijeku gdje se govorilo o suvremenom dijalektalnom pjesništvu na novoštokavskoj ikavici među Hrvatima u Bačkoj. Temat je objavljen 2021. u Književnoj reviji, kao rezultat suradnje tog časopisa osječkog ogranka Matice hrvatske i ZKVH-a.
Glavna urednica Književne revije Tatjana Ileš kazala je kako je stvaralaštvo na dijalektima bačkih Hrvata dio sveukupne hrvatske književnosti.
»To je jedan jezik, jedno kulturno i jezično biće, to ne smijemo zaboraviti ni mi Hrvati s ove strane granice ali ni vi Hrvati u Vojvodini. A nije ni hrvatski jezik u svojoj matici bez opasnosti od engleskog i drugih jezika. No, kod Hrvata u Srbiji postoji i ta politička dimenzija. Hrvatski književnici iz Vojvodine dio su hrvatske književne povijesti, ali i sadašnjosti«, kazala je Ileš.
O dijalektalnom pjesništvu Hrvata u Bačkoj govorili su izbornica pjesama za temat Katarina Čeliković i autor uvodne studije Tomislav Žigmanov, ocijenivši kako je u pitanju umjetnički najrelevantnije dijalektalno pjesništvo među svim štokavskim hrvatskim dijalektima.
U tematu je zastupljeno 15 autora, a obuhvaćeno je stvaralaštvo u proteklih 50 godina.
»Mislim da s učinjenjim možemo biti više nego zadovoljni, onim što smo u umjetničko-estetskom smislu donijeli na stol sveukupne hrvatske književnosti kroz ovaj izbor. Nadam se da smo time zaintrigirali stručnu i književnu javnost u Hrvatskoj da se veća pozornost usmjeri i na to«, kazao je Žigmanov.
Objava ovog temata, kako je istaknuto, ima i svoju političku pozadinu, budući da je 2021. u Subotici bunjevački, kao jedan od hrvatskih govora, proglašen službenim jezikom zajednice Bunjevaca nehrvata.
Svoje stihove na ikavici – bunjevačkoj i šokačkoj – kazivali su pjesnici Tomislav Žigmanov i Željko Šeremešić.
Na predstavljanju se obratio i dekan Filozofskog fakulteta u Osijeku dr. sc. Ivan Trojan.