Zajedništvo, riječ je koja se najčešće čula na 5. Hrvatskom iseljeničkom kongresu–Izazovi i perspektive zajedništva, koji je od 30. lipnja do 3. srpnja održan u Mostaru. Zajedništvo Hrvata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, iseljeništvu i europskim zemljama. Okupljanje u Mostaru imalo je i posebnu simboliku jer je Mostar najznačajniji hrvatski grad u Bosni i Hercegovini i upravo je taj grad odabran kao mjesto sagledavanja perspektiva hrvatskog zajedništva. Kongres je organizorao Centar za iseljeništvo u suorganizaciji s još 18 institucija, a sudjelovalo je oko 150 izlagača. »Iseljenički kongres u Mostaru ima za cilj pokazati hrvatsko zajedništvo širom svijeta, ali i poslati poruku da Hrvati u BiH, u svojoj borbi za opstanak, ne smiju biti sami. Hrvati u BiH suočeni su s problemima i izazovima kako i na koji način sačuvati svoj nacionalni identitet i ostvariti sva svoja prava koja imaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Zato moramo pokazati da u svojoj borbi za opstanak ne smiju biti sam «, kazao je Marin Sopta, predsjednik Programskog odbora HIK-a govoreći na otvaranju Kongresa.
Iseljavanje mlađih ljudi teško se može zaustaviti i 20 posto onih koji se iseljavaju iz BiH ili Hrvatske iseljava se zato što želi biti dio nekog drugog svijeta, a uvjeta za povratak ljudi iz iseljeništva još uvjek nema smatra dr.sc. Damir Zorić , predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. » Bez čvrste uvezanosti u gospodarskom smislu, sve drugo što se radi ide u vjetar i ne uspije se ostvariti. Po onoj staroj izreci ‘domovina je tamo gdje je dobro’, a iako mi volimo svoju domovinu i kad nije dobro, teško je ostvariti život u uvjetima koji nisu dobri. Ono što se može učiniti je da naša zemlja bude atraktivna drugima i da netko Hrvatsku vidi kao prostor gdje želi doći. Tu je problem, tu smo pali. Gdje su radna mjesta za mlade ljude? Nemamo kapacitete apsorbirati svaku novu generaciju i zato ljudi odlaze. Gospodarstvo mora biti na prvom mjestu, pa sve drugo, a bojim se da je kod nas obrnuto. Moj djed je bio u obitelji sa osmero djece, otac u obitelji sa četvero djece, a ja sam u obitelji sa dvoje djece, a imam više novca nego što su oni imali. Što nam se to desilo«, upitao je Zorić.
Usprkos ovako sumornoj slici želja organizatora i panelista je da se nakon iseljeničkih kongresa organizir Prvi useljenički kongres. Da bi se to i desilo potrebno je stvoriti uvjete da se ljudi iz iseljeništva vrate u Hrvatsku. Ti uvjeti dio su zaključaka i rezolicije 5. Hrvatskog iseljeničkog kongresa. »Naš prvi prijedlog je da potaknemo Vladu Republike Hrvatske da financijski i organizacijski omogući nastajanje digitalne platforme koja bi uvezala poduzetnike hrvatskih korijena diljem svijeta. Druga teza je da visokoškolsko obrazovanje može biti generator razvoja i most povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske. U tom smilu potičemo hrvatsku vlast u BiH i Hrvatskoj na razne oblike potpore visokoškolskim ustanovama«, kazao je poduzetnik Ivić Pašalić.