Na izborima u Bosni i Hercegovini za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda izabran je Željko Komšić, za bošnjačkog člana Denis Bećirović, a za srpskog Željka Cvijanović. Izbori su ostali u sjeni iznenadne odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta koji je sat nakon zatvaranja birališta donio odluku o izmjenama Izbornog zakona.
Željko Komšić kao kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata povećao je prednost u odnosu na protukandidatkinju Borjanu Krišto i sada vodi s 54,6 naprama 45,4 posto, proistječe iz podataka koje je u utorak poslijepodne (4. listopada) objavilo Središnje izborno povjerenstvo BiH, prenosi HRT. Nakon što je obrađeno 92,34 posto glasačkih listića ispostavilo se kako je za Komšića kao kandidata Demokratske fronte glasalo 198 tisuća birača, dok je svoj glas za HDZ-ovu Krišto dalo njih 164 tisuće.
Denis Bećirović iz SDP BiH je na istom uzorku učvrstio pobjedu nad Bakirom Izetbegovićem osvojivši 290 tisuća glasova, odnosno 57 posto, dok je za čelnika Stranke demokratske akcije glasalo 190 tisuća ili 37 posto birača. Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika je, kao kandidatkinja za srpskog člana Predsjedništva BiH dobila 300 tisuća glasova ili 52 posto, dok je njen glavni protukandidat Mirko Šarović iz Srpske demokratske stranke dobio povjerenje 205 tisuća birača ili njih 35 posto. Dodik je pak učvrstio prednost u utrci za predsjednika Republike Srpske i sada ima 277 tisuća glasova ili 48 posto, a njegova protukandidatkinja Jelena Trivić 249 tisuća ili 43 posto.
U utrci za mjesta u Zastupničkom domu parlamenta BiH, nakon nešto više od 80 posto obrađenih glasačkih listića, najviše glasova iz Federacije BiH dobila je SDA, koju je biralo 25 posto glasača ili 190 tisuća, slijedi lista koju predvodi HDZ BiH, za koju je glasalo nešto manje od 120 tisuća ili oko 15 posto birača, potom SDP BiH sa 102 tisuće osvojenih glasova ili 13 posto te Komšićeva DF s oko 10 posto, odnosno 77 tisuća glasova. U RS najveće povjerenje birača dobio je Dodikov SNSD, za kojega je glasalo 223 tisuće birača ili 42 posto, a slijede ga SDS s 98 tisuća glasova ili 18 posto te Partija demokratskog progresa sa 62 tisuće glasova ili 11 posto.
Izlaznost na ovim izborima bila je 50%, 4% manje nego na prethodnim, a točan broj mandata koje su dobile stranke bit će poznat tek nakon što se prebroje svi glasovi s obzirom na komplicirani izborni sustav u BiH koji predviđa i dodjelu tzv. kompenzacijskih mandata, na temelju ukupnog broja izravnih glasova što ih dobiju najveće stranke.
Kako prenosi HRT, u Banskim dvorima i zadovoljstvo i zabrinutost. Zadovoljstvo jer je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt promijenio izborni zakon i tako u skladu s Ustavom sačuvao konstitutivnost Hrvata u Domu naroda Federacije. Zabrinuti su jer je preglasavanjem Željko Komšić glasovima Bošnjaka četvrti put postao predstavnik Hrvata. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović jasno je izrazio nezadovoljstvo ponovnim izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U Dnevniku HRT-a kazao je da ni 200.000 glasova, s obzirom na postojeći zakon, ne bi bilo dovoljno da pobijedi volja hrvatskog naroda u BiH.
Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ), rekla je da iako su oduvijek bili protiv intervencije visokog predstavnika da su je ovaj put prizivali.
»Ovo je veliki uspjeh vlade Andreja Plenkovića i hrvatske diplomacije da je konačno ispravljena greška koju su napravili bivši visoki predstavnici. Schmidt se odupro pritisku u Sarajevu i dao priliku Hrvatima da ostanu kao politički narod u BiH i da se glasovi koje su dali plebiscitarno uzmu u obzir, da sudjeluju u formiranju vlasti. Usprkos svim problemima koje imaju, Hrvati u BiH su izašli i demokratski dali svoj glas i žele da tu zemlju povuku prema EU«, rekla je Zovko, istaknuvši da tek sad predstoji velika borba – konačan dogovor za izmjenu izbornog zakona.
Povjesničar Ivo Lučić rekao je da je odluka visokog predstavnika važna najviše zbog toga što je zaustavljen proces dekonstituiranja Hrvata u BiH koji je, kako je rekao, trajao preko 20 godina.
»Značajno je vraćanje međunarodne zajednice na scenu, preuzimanje odgovornosti, jer očekivati da će se domaći političari nešto dogovoriti je iluzorno. Proces je zaustavljen, dobili smo predah, došli smo do određene stabilnosti u BiH, nema tektonskih poremećaja u smislu odnosa tri naroda. Hrvati će održati poziciju u Domu naroda i bit će važan faktor konstituiranju vlasti i na državnoj i federalnoj razini i imat će bolju poziciju sljedeće četiri godine za rješavanje problem«a, rekao je Lučić.