Knjiga Demografska i društvena održivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive predstavljena je 19. rujna u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici. Knjigu su predstavili autori dr. sc. Dražen Živić, dr. sc. Sandra Cvikić i Tomislav Žigmanov, a moderatorica na predstavljanju bila je menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković. Ova po svom sadržaju i značaju aktualna knjiga tiskana je u sunakladi Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, podružnica Vukovar i ZKVH-a iz Subotice, a recenzenti su izv. prof. dr. sc. Mario Bara i dr. sc. Ivo Turk, dok je urednica knjige dr. sc. Ivana Bendra.
Knjiga je plod istoimenog projekta koji je tijekom 2021. godine proveo Institut Ivo Pilar u suradnji sa ZKVH-om. Projekt je imao za svrhu ukazati na ključne preduvjete za održivi razvoj hrvatske zajednice u Srbiji, temeljen na znanju proizvedenom u svrhu očuvanja njihova opstanka.
Senzibiliziranje javnosti
Autor prvog poglavlja ove znanstvene monografije Demografske odrednice održivosti Hrvata u Vojvodini dr. sc. Dražen Živić istaknuo je da su u demografskom smislu Hrvati u Vojvodini u dubokoj populacijskoj krizi dugoga trajanja. Maksimum svoje naseljenosti imali su 1961. i od tada pa do popisa 2011. njihov broj smanjen je s 145.341 na 47.033 osobe ili za 67,6 posto.
»Prezentiramo ovu publikaciju među vama, hrvatskim narodom koji živi u Srbiji i ono što se u knjizi nalazi vama je iz svakodnevnog života to puno i bolje poznato nego nama koji ovim temama prilazimo s akademske razine. No, ako hrvatska javnost, ne samo akademska nego i ona šira, ne postane svjesna vaše prisutnosti, vašeg identiteta, vašeg naslijeđa, baštine, problema i izazova s kojima se suočavate teško da će ona politička razina djelovanja biti uspješna, jer neće biti dovoljno znanja na kojem bi domovinska politika mogla birnuti i za izvandomovinske zajednice. A vi ste jedna od tih zajednica, suočena s određenim problemima koji su duge prirode. Kada govorimo o demografskoj slici Hrvata u Srbiji, oni nisu od jučer; imaju duboke korijene i na tu su sliku utjecali različiti čimbenici koji su udarali na hrvatsko nacionalno biće ovdje, koji su zapravo jednu čvrstu postojanu manjinsku zajednicu, postojani dio hrvatskog nacionalnoga bića koji ima izuzetno vrijedna dostignuća na poljima svoga djelovanja, doveli u jednu situaciju koja nije nimalo zavidna. Ja sam često ukazivao na te probleme koji postoje, na loše demografske trendove i strukture, na situaciju koja nije zadovoljavajuća, ali s druge strane sve su zapravo kolege suglasni u jednome: da je potrebno, bez obzira na te demografske zakonitosti, biti svjestan svoje nacionalne pripadnosti, svoje vjerske pripadnosti, svoga materinskoga jezika; biti svjestan da se živi u jednom društvu u jednoj državi koja nije domovina, ali u kojoj treba biti integrativni faktor koji može graditi i treba biti usmjeren prema onome što svatko od vas može napraviti. A to je osnažiti obiteljski život, brak, ići za većim brojem djece, pokušati se školovati u višim razinama, pokušati ući na tržište rada i postati jedan važan segment na tržištu rada«, rekao je Živić.
Dr. sc. Živić je kazao i kako su kod ovdašnjih Hrvata prisutni svi elementi negativnog demografskog scenarija, ali da se ta zajednica ne treba »prepuštati sudbini«.
»Mora se pronaći način na koji će negativni demografski procesi biti usporeni, a tu svatko može dati svoj doprinos. Dolazi popis stanovništva, sada je prilika da svi oni koji su po podrijetlu Hrvati ili se tako osjećaju, slobodno to iskažu«, rekao je on.