Zasluge subotičkog biskupa Ljudevita Budanovića

13.kolovoza 1936. – Hrvatska straža donosi proglas zagrebačke podružnice Napretka u svezi sa sudjelovanjem u proslavi 250-godišnjice dolaska Hrvata u Suboticu 14.-16. kolovoza: »Hrvatsko kulturno društvo Napredak odazivajući se molbi odbora za proslavu u Subotici, da zagrebački delegati zajednički stignu u Suboticu saopćuje, da će njegovi delegati putovati u Suboticu u petak dne 14. o. mj. brzim vlakom, koji polazi u 12.35 sati sa glavnog kolodvora, a koji stiže u Suboticu istoga dana u 9 sati na večer«.

  1. kolovoza 1994.Žig piše da je u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Turističke zajednice Crikvenice Folklorna sekcija KUD-A Bunjevačko kolo gostovala od 25. do 31. srpnja na Hrvatskom primorju. Kolo je predstavilo igre i nošnju na crikveničkoj rivijeri u tri večernja nastupa: u Crikvenici, Jadranovu i Selcu. Nastupe folkloraca pratio je Tamburaški ansambl Ravnica. Kolo je posjetio i pročelnik Odjela za hrvatske manjine HMI Hrvoje Salopek, koji je u dar dobio sliku slamarke Jozefine Skenderović.

  1. kolovoza 1920.Neven objavljuje odgovor jednog svog suradnika (vjerojatno Ilije Kujundžića) na kritike profesora Državne muške gimnazije u Subotici Svetislava Banice, koji u novosadskoj Zastavi piše protiv katoličke vjere i crkve, te zagovara emancipaciju Hrvata od religije: »Tu samostalnost Bunjevci već odavna, vrlo dobro poznaju. Skupo su platili, mnogi, nauku, da ovo znadu. Gazda imanjem i poštenjem, radnik duševnom snagom, trgovac egzistencijom, žena ognjištem, devojka obrazom, đak karijerom, mnogi zdravljem, mnogi glavom, mnogi – pameću. Pa se oni ratosivaju te ’Samostalnosti’, jer znadu da je to najkukavnije robijanje«.

  1. kolovoza 1936.Hrvatski dnevnik piše o zaslugama subotičkog biskupa Ljudevita Budanovića za modernizaciju bačke dijeceze i kulturni preporod bačkih Hrvata. Naglašava da proslavu 250-godišnjice dolaska Hrvata u Suboticu »biskup Budanović moralno i materijalno obilno pomaže želeći iskreno kao pravi hrvatski sin, da ona bude što veličanstvenija«.

  1. kolovoza  1913. – Neven donosi nekrolog svog bivšeg urednika Pere Skenderovića (sina Kazimira): »Kao urednik Nevena nije samo zagovaro Neven i narod kod vlasti i u društvenom životu, nego je i sam nastojao što živahnije razvijati kolo narodno«.

  1. kolovoza 1938.Hrvatski dnevnik piše o posveti zastave HKD-a Miroljub u Somboru, na kojoj su sudjelovala društva Sv. Cecelija iz Berega, HPD Lira iz Osijeka, Lipa iz Osijeka, Frankopan iz Osijeka, Rodoljub iz Zemuna, Neven iz Petrovaradina, Neven iz Subotice, te mnogobrojna izaslanstva. U ime Hrv. pjevačkog saveza bio je prisutan Rudolf Petek, a predsjednika HSS-a (Mačeka) Stjepan Hefer.

  1. kolovoza 1936. – Hrvatska straža prenosi riječi Ivana Pernara (Mačekovog izaslanika) s proslave 250-godišnjice dolaska Hrvata u Subotici: »U dušama Bunjevaca i Šokaca zapisano je, da su pravi Hrvati a to ne treba dokazivati. Vaše pjesme, nošnja, običaji, oni su svi jednaki isto kao u Hrvatskoj Banovini i Dalmaciji i Bosni«.

  1. kolovoza 1938. – Subotičke novine pišu o negativnoj selekciji kod imenovanja profesorskih vježbenika u Subotici: »Poznata je žalosna činjenica, da u subotičkim gimnazijama nema ni jedan Hrvat-Bunjevac profesor. Starije generacije su ili premještene u južne krajeve države ili pak umirovljene dok su mladi diplomirani studenti, uz rijetku iznimku svi od reda bez namještenja. Niti prigodom ovogodišnjeg imenovanja za suplente na gimnazijama, naši mladi diplomirani ljudi nisu došli u obzir«.