Završnica kampanje i priprema za popis stanovništva

Popis stanovništva u Srbiji počinje 1. listopada. Uskoro bi trebala započeti i kampanja koju organizira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i GIZ u suradnji s nacionalnomanjinskim vijećima u cijeloj državi dok su pojedina nacionalnomanjinska vijeća osmislila i provode svoju kampanju kojoj je cilj poticanje građana da se izjasne slobodno i bez straha o svojoj nacionalnoj pripadnosti, materinjem jeziku i vjeri.

»Popis je izuzetno bitan za nacionalne manjine iz nekoliko razloga, prije svega zbog održavanja svake naše nacionalne zajednice živima, sprječavanja bilo kog oblika one prirodne asimilacije a pogotovo, ne daj Bože, neke druge i ono što ne bih isticao kao posebno važno ali moram spomenuti je i da broj naših pripadnika u neku ruku utječe na određivanje financijskih sredstava za rad krovnih organizacija odnosno nacionalnomanjinskih vijeća«, kaže predsjedavajući Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina Borče Veličkovski.

On ističe kako je Kordinacija ušla u cijeli proces popisa već prošle godine:

»Tražili smo od Republičkog zavoda za statistiku da u republičkom tijelu za popis imamo naše predstavnike, što je i prihvaćeno, i u koji je ušla i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić kao i Darko Baštovanović, tu sam i ja kao i predstavnik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (kako je predsjednik Makedonskog nacionalnog vijeća predstavnik Bošnjaka?).  Inzistirali smo na nekoliko elemenata, koje smo u nekom obliku uspjeli i izboriti, a to je da na nivou cijele države imamo naše predstavnike u općinskim, odnosno lokalnim popisnim povjerenstvima. Mi smo tražili da članovi općinskih popisnih povjerenstava ne budu pridruženi nego stalni članovi što je i prihvaćeno i krenuli smo od najviše točke da svaka zajednica ima na niovu lokalne samouprave svog člana. Međutim, to je nemoguće, iako je prema uputi o provođenju popisa taj broj fleksibilan, no uspjeli smo dogovoriti da barem po jedan predstavnik nacionalne zajednice ispred koordinacije na neki način bude u tom lokalnom tijelu. Na kraju je napravljen dogovor, budući da u republici ima 178 općina ali nismo u svima podjednako zastupljeni, da princip bude da u jednom mjestu jedna nacionalna zajednica sudjeluje s više od 10 posto ukupnog stanovništva u tom mjestu, a drugi princip je da sve nacionalne zajednice ukupno imaju više od 10 posto. I za ta mjesta smo dobili po jednog člana u lokalnom popisnom timu. Tako da je na kraju ta brojka oko 88 općina s tim da je u većini po jedan predstavnik. U nekoliko mjesta, kao što je Subotica, Novi Sad i još neke smo dobili po nekoliko članova jer je u njima veća koncentracija pripadnika nacionalnih zajednica. U Subotici tako imamo predstavnike Hrvata, Mađara i Bunjevaca«.

U daljem procesu, kaže Veličkovski, će sudjelovati u kampanji »koja jeste malo zakasnila«, prebacivanjem nekih elemenata između GIZ-a i Ministarstva za ljudska i manjinska prava što ih kao koordinaciju nije mnogo zanimalo.

»Na konstantnoj smo vezi i sa Zavodom i Ministarstvom i GIZ-om, upravo su se ovih dana završila snimanja džinglova, videospotova, tiskanje flajera i izrada banera na jezicima nacionalnih manjina, u međuvremena je provedena i uz posredstvo koordinacije i članova popisnih komisija na lokalu izbor instruktora  za obuku, a zatim i izbor samih popisivača i njihova obuka«, kaže Veličkovski.

Dodaje kako je Eurostat upozorio kako nije dobro da se u godini popisa organiziraju bilo kakvi izbori, a napose ne u istom mjesecu, ali zbog sijaset razloga, iako je bio pripremljen lex specialis i koordinacija je tražila od premijerke da se razmisli na tu temu, nije se uspjelo u tome da se izbori za nacionalnomanjinska vijeća odgode i oni će biti održani 13. studenoga. Dok se opća kampanja na državnom nivou tek očekuje, pojedina nacionalnomanjinska vijeća ili manjinske institucije uveliko vode svoje kampanje potičući svoje pripadnike da se slobodno izjasne na popisu.

Veličkovski, koji je predsjednik Makedonskog nacionalnog vijeća, kaže kako njihovo vijeće svoju kampanju vodi od 1. rujna:

»Radimo na više nivoa, prije svega se fokusiramo na Facebook i kampanju ‘od vrata do vrata’, jer zajednica nema dovoljno mogućnosti da dođemo do velikih medija koji su skupi. Zato smo se odlučili na ciljanu Facebook kampanju usmjerenu k mlađim generacijama i kampanju ‘od vrata do vrata’ u mjestima gdje to možemo uraditi. U ovom momentu se radi naš flajer koji će u kampanji biti podijeljen našim starijim sugrađanima a na našim Facebook kanalima i posebnoj stranici za to imamo kratke klipove. Ja sam snimio prvi, sada to rade naši poznati glumci, umjetnici i ugledni i viđeniji građani u svojim sredinama. Pozivamo naše građane da se izjasne onako kako se osjećaju bez ikakvog straha već s jednim dignititetom i ponosom i apelirat ćemo na pripadnike naših zajednica da u razdoblju kada je popis pokušaju biti prisutni u državi da se mogu popisati«.