Nakon gotovo dva desetljeća gradnje i brojnih zastoja, Subotica je 5. ožujka dobila novu zgradu Narodnog kazališta. Jedan od najvećih kulturnih projekata u Srbiji posljednjih desetljeća obuhvaća veliku i malu scenu te baletnu dvoranu, opremljene suvremenom kazališnom tehnologijom.
Ministar kulture Nikola Selaković, koji je zajedno s predsjednicom Pokrajinske vlade Maja Gojković obišao novu zgradu, rekao je kako je riječ o objektu opremljenom prema najvišim standardima.
„Ovakvo kazalište danas nema nijedna država u ovom dijelu Europe. Subotica je dobila jednu od najsuvremenijih kazališnih scena koja može ugostiti umjetnike iz Srbije i susjednih zemalja“, rekao je Selaković. Dodao je kako Narodno kazalište formalno nije ustanova od nacionalnog značaja, ali da svojim tehničkim mogućnostima ima potencijal postati jedno od najvažnijih kazališnih središta u zemlji.
Maja Gojković ocijenila je kako je riječ o povijesnom danu za grad te istaknula da je projekt dovršen zajedničkim naporima Vlade Srbije, Ministarstva kulture, Autonomne Pokrajine Vojvodine i Grada Subotice. Naglasila je kako je sada najvažnije da kazalište zaživi kroz bogat repertoar, premijere i međunarodnu suradnju.
Rekonstrukcija je započela 2007. godine nakon rušenja dijela stare zgrade, a tijekom godina projekt je prolazio kroz brojne izmjene i zastoje. Novi zamah dobio je nakon izmjena glavnog projekta 2014., dok ga je država 2016. proglasila projektom od kapitalnog značaja. Uporabna dozvola izdana je u rujnu 2024., a preseljenje ansambla i opreme završeno je uoči svečanog otvaranja.
Posljednja predstava u staroj zgradi izvedena je u travnju 2007., nakon čega su ansambli gotovo dvadeset godina nastupali u privremenim prostorima. Nova zgrada publiku je prvi put ugostila premijerom predstave Sabirni centar Dušan Kovačević u režiji Darijan Mihajlović.
U Narodnom kazalištu danas djeluju dramski ansambli na srpskom i mađarskom jeziku. Istodobno ostaje otvoreno pitanje ponovnog osnutka Drame na hrvatskom jeziku. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je u lipnju 2023. godine Autonomnoj Pokrajini Vojvodini i Gradu Subotici uputio inicijativu za njezin reosnutak, podsjećajući kako je hrvatska drama u subotičkom kazalištu postojala tijekom prošlog stoljeća.
Vršitelj dužnosti ravnatelja ZKVH-a Josip Bako kaže kako odgovor na inicijativu ni nakon više od dvije godine nije stigao.
„Izradili smo elaborat Ponovni osnutak drame na hrvatskom jeziku u Narodnom kazalištu u Subotici i dostavili ga osnivačima kazališta. Smatramo da postoje i povijesni razlozi i stručni kadrovi za obnovu Drame na hrvatskom jeziku. Hrvati danas imaju samo jednu profesionalnu ustanovu u kulturi – ZKVH – dok druge tradicionalne manjinske zajednice u Vojvodini imaju razvijenu mrežu profesionalnih kulturnih ustanova“, ističe Bako.
Dodaje kako bi se obnova mogla započeti kroz projekte, gostovanja i koprodukcije, a kasnije razvijati vlastitu produkciju. ZKVH je, kako kaže, temu nastojao održati prisutnom organiziranjem izložbi posvećenih Hrvatskom narodnom kazalištu u Subotici te predstavljanjem elaborata i znanstvenim skupovima. Unatoč tome, odluka o inicijativi i dalje izostaje, a njezina provedba ovisi prije svega o pokrajinskim vlastima kao glavnim financijerima kazališta.
Projekt Cro-info direct, financijski je podržao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske