U ZKVH otvorena izložba “Slike od slame” iz fundusa Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta

Izložbeni prostor pri Hrvatskom kulturno-prosvjetnom društvu “Matija Gubec” iz Tavankuta, u kojem su smještene slike i predmeti od slame, kao i drvene skulpture u vlasništvu ovoga Društva, otvoren je za posjetitelje već nekoliko godina. Međutim, dugogodišnja inicijativa za usustavljivanjem rada slamarskoga odjela HKPD “Matija Gubec”, od veljače 2011. godine je realizirana osnutkom Udruge “Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame”, čiji se fundus slika od slame smatra najvrjednijim na ovim prostorima. U tom povodu, 28.03.2011. je u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata otvorena izložba “Slike od slame”. Na izložbi se mogao vidjeti razvoj umjetničkog stvaralaštva u tehnici slame kroz proteklih 50 godina, kaže predsjednica novoosnovane udruge, povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković Dulić: “Izložba je koncipirana na sagledavanju razvitka tehnike rada, odnosno, promjene motiva na slikama. Primjerice, može se vidjeti kako se nekada doživljavala i od slame izrađivala priroda, salaši, narodni život, bunjevački ambijent i kakva se tehnika odnosno pletenje slame sada primjenjuje”. Na temelju monografije Nace Zelića “Protiv zaborava”, u kojoj su sažeti događaji, izložbe, te razni novinski članci o slamarstvu, počevši od 1962., kada je i nastala prva slika od slame “Rit”, može se zaključiti o bogatoj izložbenoj djelatnosti, koja se 1996. širi i na muzejski prostor, kaže Ljubica Vuković Dulić. “Po meni je to jedan od pokazatelja da se, nešto pod izvjesnim pritiskom, a nešto istinski, postupno mijenja odnos struke prema ovoj vrsti stvaralaštva. Pri tome se javlja zahtjev struke da sama bira koji će se radovi izlagati, dok su do tada to isključivo slamarke činile.

Smatram to bitnim pomakom u percipiranju slamarstva, prema kojem pristup postaje kritički u pozitivnom smislu. Polako se počinje isticati stav da nije svaka slika od slame vrijedna i da ne predstavlja svaka umjetničko djelo, dakle javlja se potreba za kritikom i selektiranjem”, navodi Ljubica Vuković Dulić. Slike od slame su se, osim u Subotici, našle i u izložbenom prostoru muzeja u Srijemskoj Mitrovici, u Našicama, Slatini, Vukovaru, Županji. Organizirani pristup umjetnosti u tehnici slame predstavlja i održavanje okruglih stolova na temu slamarstva u sklopu “Prve kolonije naive u tehnici slame”, a odnedavno i rad Udruge “Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame”. Udruga je osnovana s ciljem zaštite i predstavljanja postojećeg fundusa slika, koji je stečen na proteklim slamarskim kolonijama, što bi ujedno trebalo pridonijeti i turističkom segmentu razvoja sela, kaže predsjednica ove udruge, Ljubica Vuković Dulić. “Cilj nam je organizirati stručne skupove i seminare, koji će potpomoći rješavanju dvojbi oko vrijednosti i značaja ovoga likovnog stvaralaštva. Poticaj za osnivanjem udruge je i zahtjev turista i putnika, koji su čuli za slamarstvo i žele, ukoliko su u blizini Tavankuta, pogledati slike na njihovoj izvornoj lokaciji, eventualno kupiti suvenir od slame, te se izravno informirati o ovome stvaralaštvu”. Izložba slika u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH) prigoda je svim zainteresiranim Subotičanima doznati nešto više o ovom autentičnom likovnom izričaju, kaže djelatnica ZKVH-a, Katarina Čeliković: “Slike u tehnici slame postale su među Hrvatima u Vojvodini znak prepoznatljivosti. Smatrali smo da u povodu 50. obljetnice organiziranog djelovanja umjetnica koje rade u tehnici slame, treba ovakvu jednu postavku prirediti i u Zavodu, kako bi subotičkoj javnosti bio predstavljen ovaj izuzetno vrijedan rad”, smatra Katarina Čeliković. Izložba se mogla pogledati do konca lipnja 2011, svakog radnog dana, u vremenu od 9 do 13 sati, kao i u Noći muzeja iste godine.