Zajednički kalendar hrvatskih manjinskih institucija u Srbiji za 2025. godinu posvećen je djelima hrvatskih kipara čiji su radovi trajno prisutni u javnom prostoru Srbije. U izdanju za prosinac predstavljena su dva kiparska ostvarenja Vanja Radauš: Spomenik partizanskom borcu u Zemun i skulptura Ranjenik u Beograd.
Radauš, rođen u Vinkovci, a umjetnički formiran u Zagreb, jedan je od ključnih predstavnika hrvatske moderne skulpture 20. stoljeća. Njegov opus obuhvaća širok raspon izraza – od ekspresivnog figurativnog oblikovanja do apstraktnih formi – uz snažan interes za temu čovjeka, njegove patnje i egzistencijalne krhkosti. Posebno mjesto u njegovu radu zauzimaju spomenici povezani s Narodnooslobodilačkom borbom, u kojima se prepliću elementi socijalističkog realizma i modernističkog senzibiliteta.
Spomenik partizanskom borcu postavljen je 1946. godine u zemunskom Gradskom parku. Brončana figura borca u trenutku zamaha, prikazana u prirodnoj veličini, odiše snagom pokreta i dramatičnošću geste. Lik je oblikovan u jednostavnoj odjeći, s naglašenim izrazom odlučnosti, čime skulptura simbolizira herojstvo i žrtvu ratnog vremena. Djelo je postalo sastavni dio urbanog identiteta Zemunskog parka i jedan je od prepoznatljivih primjera ranog poslijeratnog spomeničkog kiparstva.
Skulptura Ranjenik postavljena je 1948. godine ispred zgrade Jugoslavenskog dramskog pozorišta u Beogradu. Također izvedena u bronci i u prirodnoj veličini, prikazuje ljudsko tijelo u trenutku gubitka ravnoteže, gotovo pada, s naglašenom napetošću i bolom. Izrazito ekspresivna poza i dramatično savijeno tijelo naglašavaju osjećaj ranjivosti i nemoći, čime se Radauš udaljava od klasične heroizacije i približava modernističkom promišljanju ljudske sudbine.
Uvrštavanjem ovih skulptura u kalendar za 2025. godinu naglašava se trajna prisutnost hrvatskih umjetnika u kulturnom pejzažu Srbije. Iako ne spadaju među najpoznatija Radauševa djela, Bombaš i Ranjenik svjedoče o snažnoj umjetničkoj gesti i važnosti javne skulpture kao nositelja povijesnog i kulturnog pamćenja.
Projekt Razvoj i unaprjeđenje Cro-info internet medija financijski je podržao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske