Kolokvij o 700 godina Berega

BEREG – LX znanstveni kolokvij ZKVH-a s temom Bereg – 700 godina kontinuiteta (1319. – 2019.) bit će održan u iduću u subotu, 27. srpnja, u Šokačkoj kući u Beregu (Strossmayerova 14), s početkom u 19 sati. Predavač će biti povjesničar Vladimir Nimčević.
Tijekom izlaganja bit će u kratkim crtama prikazana sedmostoljetna povijest ovoga mjesta u kojemu žive šokačkih Hrvati. Bereg se prvi puta spominje u izvorima 1319. godine kao posjed plemenitaške obitelji Bécsei. Zabilježeno je da se stanovništvo protivilo svom gospodaru, ne dopuštajući mu koristiti šume i pašnjake u okolici. U narednom razdoblju, Bereg, usprkos svim izazovima, bilježi sve veći porast stanovništva. Svoj gospodarski značaj ne gubi ni nakon uspostavljanja stoljeća i pol duge turske vlasti u Srednjem Podunavlju (1541. – 1686.). U administrativnom smislu bio je podređen somborskoj nahiji, a u duhovnom Kalačkoj nadbiskupiji. Poslije sloma turske vlasti Bereg ulazi u sastav Ugarske kao posjed Dvorske komore. Dva stoljeća duga Austro-ugarska vladavina imala je veliki utjecaj na razvoj Berega. U to vrijeme gradi se crkva sv. Mihovila i osnovna škola. Nakon propasti Austro-Ugarske 1918., Bereg šalje svoje zastupnike na Veliku narodnu skupštinu u Novom Sadu 25. studenog 1918. (Ilija Dekić i Josip Ilić). Oduševljenje za novu jugoslavensku zajednicu uskoro je zamijenilo duboko razočaranje. Međutim, nepokolebljivi i istrajni, Berežani su se priključili i isticali u borbi za nacionalni i kulturni opstanak Hrvata u Vojvodini sve do danas.