Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, u suradnji sa Zavičajnim klubom Hrtkovčana Gomolava, organizirala je u subotu, 18. listopada 2025. godine, susret Hrvata iz Vojvodine u Kuli. Bio je to uzvratni posjet župljana župe Hrtkovci, koja obuhvaća Hrtkovce, Nikinci i Platičevo, uz sudjelovanje predstavnika Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji te brojnih gostiju i uzvanika.
Red suza, red sjete, pa red radosti. Neki se nisu vidjeli više od 30 godina, iako su nekada bili susjedi, prijatelji i školski drugovi. Prije rata u Hrtkovcima je živjelo više od 1.500 Hrvata, dok ih danas ondje živi oko 400. Većina je tijekom ratnih zbivanja devedesetih godina protjerana, a novi dom mnogi su pronašli u požeškom kraju, osobito u Kuli, mjestu u sastavu grada Kutjeva.
„Cijela je ova ulica Ninića… Ninićev sokak, tako je zovu“, pokazuje Anto Ninić na ulicu u kojoj se nalazi i crkva podignuta 1998. godine.
Ovaj rođeni Hrtkovčanin u Kulu je sa suprugom i trojicom sinova stigao 11. lipnja 1992. godine. „Što je stalo u auto, to smo i ponijeli, i preko Mađarske smo stigli ovdje. Ništa drugo nismo ponijeli iz Hrtkovaca“, prisjeća se. Sestra mu je ostala u Hrtkovcima, pa selo i danas posjećuje, osobito za Sve svete.
Susret je za Antu bio posebno emotivan. „Oduševljen sam što sam sada vidio neke ljude koje nisam vidio 34 godine. Tu su sad i djeca mojih školskih drugova, a ne mogu ih prepoznati. Pa samo pitam čiji si ti, tko ti je otac, a onda se sjetim – pa išli smo zajedno u školu.“
Među prvima koji su 1992. godine iz Srijema izbjegli u Slavoniju bio je Franjo Baričević, danas stanovnik Jakšića. „Vidio sam stare prijatelje, ne poznajem djecu, ali starije poznajem. Ovaj događaj za mene ima posebnu vrijednost jer ne idem u Hrtkovce, pošto sam bio svjedok u Haagu. Nisam htio biti zaštićeni svjedok, htio sam reći istinu o svom narodu i kako je patio zbog Šešelja i njegovih jataka. Najteže mi je što ne mogu otići na grob svoga oca“, kazao je Baričević.
Sudionici su zajedno sudjelovali na svetoj misi u crkvi sv. Petra, koju je služio srijemski biskup mons. Fabijan Svalina.
Predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Ivo Martinović istaknuo je kako već 34 godine nastoje biti most između protjeranih Hrvata i zajednice koja je ostala u Vojvodini.
„Ponosni smo što su Hrvati u Vojvodini kroz stoljeća njegovali svoju tradiciju i kulturnu baštinu i što s pravom možemo reći da su važna kockica u mozaiku hrvatske kulturne baštine. Želimo biti spona, pomagati u organiziranju kulturnih događanja i njegovati zajedništvo. Ovakvi susreti pokazuju koliko je važno da budemo jedni uz druge, osobito pred izazovima s kojima se naša zajednica u Srbiji i danas suočava“, poručio je Martinović.