Sukob koji je obilježio hrvatsku zajednicu u Srbiji

Politički odnosi unutar hrvatske zajednice u Srbiji posljednjih su godinu i pol dana obilježeni otvorenim sukobom između predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislava Žigmanova i predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasne Vojnić. Ono što je godinama ostajalo iza zatvorenih vrata preraslo je u javnu razmjenu optužbi, priopćenja i objava na društvenim mrežama, ostavljajući dojam duboke političke podijeljenosti.

Prijepori su se vodili oko upravljanja institucijama hrvatske zajednice, načina trošenja sredstava pristiglih iz Republike Hrvatske, odnosa prema medijima te političkog predstavljanja Hrvata u Srbiji. U javnim istupima obje strane međusobno su iznosile ozbiljne kritike, a pokušaji uspostavljanja dijaloga nisu dali rezultat. Početkom 2025. Jasna Vojnić objavila je da prekida pokušaje dijaloga sa Žigmanovom, dok je Žigmanov istodobno javno kritizirao rad HNV-a i NIU Hrvatska riječ.

Napetosti nisu ostale samo na razini osobnih odnosa. One su se odrazile i na funkcioniranje dijela institucija hrvatske zajednice, stvarajući dojam postojanja dvaju političkih centara koji različito vide prioritete i način predstavljanja manjine. Istodobno su obje strane naglašavale da djeluju u interesu hrvatske zajednice, ali s različitim pristupima i političkim naglascima.

Dodatnu složenost političkoj situaciji donijela su i previranja unutar samog DSHV-a. U proljeće 2026. zamjenik predsjednika stranke Goran Kaurić javno je osporio legitimitet Tomislava Žigmanova da samostalno predstavlja i pregovara u ime stranke, što je pokazalo da političke n

apetosti nisu ograničene samo na odnose između DSHV-a i HNV-a.

Za mnoge pripadnike hrvatske zajednice ovakva atmosfera izaziva zabrinutost. Umjesto da u središtu javne rasprave budu demografski pad, obrazovanje na hrvatskom jeziku, kultura ili položaj mladih, političke polemike često dominiraju medijskim prostorom. Dio javnosti upozorava da bi nastavak takvih sukoba mogao oslabiti povjerenje u manjinske institucije i otežati zajedničko zastupanje interesa Hrvata u Srbiji.

Uoči izbora za nacionalna vijeća nacionalnih manjina ostaje otvoreno pitanje hoće li politički akteri pronaći prostor za dijalog ili će se postojeći sukobi dodatno intenzivirati. Izborna kampanja mogla bi biti važan test ne samo političke snage pojedinih opcija nego i sposobnosti hrvatske zajednice da, unatoč razlikama, očuva zajedničko djelovanje oko ključnih pitanja svoga opstanka i razvoja.

Projekt Cro-info  direktno financijski je podržao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske