Prijem u povodu Dana državnosti Hrvatske održan u Beogradu

Planiramo intenzivirati dijalog sa Srbijom, kako na rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja tako i na dijalogu Hrvatska-Srbija u važnom europskom kontekstu. Zalagat ćemo se da prava hrvatske nacionalne manjine budu unaprijeđena i ispunjena temeljem obaveza bilateralnog sporazuma Hrvatske i Srbije, ali i najviših europskih standarda, poručio je veleposlanik Bakota.

Hrvatska je u utorak proslavila Dan državnosti, 28. obljetnicu od proglašenja državne neovisnosti i suverenosti, u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ. Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.
Dan državnosti obilježen je i na prijemu u Beogradu kojeg je priredio veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Gordan Bakota sa suprugom Snježanom.
Veleposlanik Bakota je rekao kako je u godinama koje su uslijedile Hrvatska postigla sve svoje strateške ciljeve: neovisnost, međunarodno priznanje države, članstvo u svim najvažnijim međunarodnim organizacijama, uključujući Europsku uniju i NATO te je najavio intenziviranje dijaloga sa Srbijom u kontekstu predsjedanja Hrvatske Europskom unijom u prvoj polovici sljedeće godine.
»Hrvatska se nalazi u pripremama za predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine. Riječ je svakako o izazovu. Hrvatska planira tijekom predsjedanja organizirati samit EU-Western Balkan čiji je cilj stavljanje država zapadnog Balkana visoko na agendu EU te jačanje europske perspektive zemalja zapadnog Balkana. Hrvatska je predana promicanju europskih vrijednosti i rješenja, kako unutar EU tako i prema susjednim državama. S tim u vezi, hrvatska diplomacija u Srbiji nalazi se u sveobuhvatnim pripremama za predsjedanje. Planiramo intenzivirati dijalog sa Srbijom, kako na rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja tako i na dijalogu Hrvatska-Srbija u važnom europskom kontekstu. Želim istaknuti kako Hrvatska ostaje snažan zagovornik europske perspektive svih država zapadnog Balkana tako i Srbije. U tom pogledu vrlo važnu ulogu imaju dvije manjinske zajednice koje su pravi most između Hrvatske i Srbije. Mene osobito veseli vrlo veliki broj pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji koji su se odazvali mojemu pozivu na prijem u čast Dana državnosti, a čiji su predstavnici i zbor iz Petrovaradina koji su uveličali ovaj događaj prekrasnom izvedbom hrvatske i srpske nacionalne himne. Od simboličkog i sadržajnog značenja za hrvatsku zajednicu bit će obnova spomen doma bana Josipa Jelačića upravo u Petrovaradinu što očekujemo s velikim interesom. Zalagat ćemo se da prava hrvatske nacionalne manjine budu unaprijeđena i ispunjena temeljem obaveza bilateralnog sporazuma Hrvatske i Srbije, ali i najviših europskih standarda«, poručio je Bakota.
On je istaknuo kako sve intenzivniji gospodarski odnosi i odlična kulturna suradnja dokazuju da su osobni kontakti između građana Hrvatske i Srbije na zavidnoj razini i da je uvjeren da će u narednom razdoblju Rijeka i Novi Sad, kao prijestolnice europske kulture u 2020. i 2021., još više produbiti odnose između dvije države, te je dodao kako ga posebno veseli stalni rast interesa i povećanje broja gostiju iz Srbije koji za svoj odmor odabiru hrvatske turističke destinacije.
Nakon govora veleposlanika priređena je modna revija kreacija modne dizajnerice iz Subotice Marije Šabić.
Prijemu su nazočile zvanice iz diplomatskog, političkog, kulturnog i općenito javnog života Srbije. Među ostalima prisustvovali su ministar Zoran Đorđević, šef misije OESS-a u Srbiji Andrea Oricio, šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici, veleposlanici SAD Kyjle Scott, Francuske Frederic Mondolini, princ Aleksandar Karađorđević, beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hočevar, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije Tomislav Žigmanov i brojni drugi predstavnici institucija i udruga hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.