Ilija Okrugić Srijemac
Zašto su glasinke srčanice tiskane anonimno? Možda autoru i nije bilo, baš, zabranjeno knjigu potpisati svojim imenom i prezimenom, nego je sam odlučio tako postupiti, strepeći od nerazumijevanja, ne samo, niti u onim konzervativnijim crkvenim krugovima… Glasinke srčanice veoma su opsežna pjesnička zbirka. Sadrže ukupno 295 soneta i završnu kanconu. Niko od pjesnika ilirskoga preporoda, pa ni od pjesnika kojega kasnijeg razdoblja, nije ostvario tako opsežan sonetni opus. Svaki od četiri ciklisa ove knjiige mogao bi, i sam za sebe, biti, ne baš, ni tanušna stihozbirka.
Bio – bibliografija
lija Okrugić – Srijemac (Srijemski Karlovci, 12. svibnja 1827. – Petrovaradin, 30. svibnja 1897.) bio je hrvatski književnik iz Srijema, hrvatski preporoditelj i svećenik.
Ilija Okrugić – Srijemac rodio se u činovničkoj obitelji. Osnovno i srednje školovanje stekao je u Srijemskim Karlovcima, studij bogoslovlja u Đakovu. Josip Juraj Strossmayer ga je zaredio za svećenika. Budući mu je Okrugić bio u prvom naraštaju zaređenika, stvorila se jedna veća bliskost prema Strossmayeru, što se odrazilo u Okrugićevim radovima. Bogoslužja je vršio kaokapelan i župnik u Zemunu, Kukujevcima, Sotu, Sarvašu, Levanjskoj Varoši, a bio je i prebendar u Đakovu, u stolnoj crkvi. Bio je pjesnik, a pisao je i drame. U zadnjem razdoblju svoga službovanja je u Petrovaradinu, od 1866. godine do svoje smrti. Imao je naslov opata sv. Dimitrija. Bio je sudionikom hrvatskoga narodnoga preporoda. U “Zori dalmatinskoj” Ante Kuzmanićai “Danici” Ljudevita Gaja je bio suradnik (pjesme, povijesne rasprave), ali i u ostalim hrvatskim tiskovinama.
Od 2010. godine Društvo književnika Vojvodine dodjeljuje nagradu za najbolju knjigu na hrvatskom jeziku koja nosi ime Ilije Okrugića Srijemca. Utemeljena je na poticaj hrvatskog književnikaPetka Vojnića Purčara. Ilija Okrugić-Srijemac autor je stihova vrlo poznate i često izvođene domoljubne pjesme, umjetničke popijevke “Domovini i ljubavi” koju je za glas i glasovir skladao Ivan Zajc.
Djela: Glasinke, priredila i pogovorila prof. dr. sc. Jasna Melvinger, NIU Hrvatska riječ, 2007. str. 168
Tri povijesne drame (Miroslava iz 1853., Varadinka Mara iz 1887. i Petar Dojčin, varadinski ban iz 1891.), priredila i pogovorila Jasna Melvinger, NIU Hrvatska riječ, 2007., str. 345, Lirika, poezija, 2007., Šaljive poeme (Bucanijada, Varošijada, Varadinijada, Pantina družina i Na Ilijin rođendan), priredila i predgovorila prof. dr. sc. Jasna Melvinger, NIU Hrvatska riječ, 2010.