Petko Vojnić Purčar
Prateći društvene mijene i krize povijesne zbilje, kroz obiteljske uspone 1 padove Hrvata u Panoniji, napose u Bačkoj, Vojnić Purčar je ostvario djelo koje ga svrstava medu vo¬deće hrvatske pripovjeda¬če 1 roman osp1satelje. pri¬povjedni jezik njegove proze, uistinu je tekst posve oslobođene imagi¬nacije, u njemu se pisac služi jezikom ne samo kao predmetom stvaranja, već pokazuje 1 njegovu čudesnu moć u postupku nastanka fikcionalnog 1 iluzije, pa se na tom tragu, gdjekada, empirijska real¬nost otvara prema metafi¬zičkom, primjerice, kada nam skreće pažnju na ograničenost racionalne slike svijeta, kao u noveli Hrast lužnjak.
Bio – bibliografije
Petko Vojnić Purčar, romanopisac, pripovjedač, pjesnik, dramski pisac i filmski autor (Subotica, 1939.), osnovnu školu i gimnaziju završio u rodnom gradu, jugoslavensku i svjetsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, a multimedijalnu režiju u Pari/u. Objavio dvadesetak knjiga – pripovjedaka, romana i zbirki poezije. Drame Dolaziš opet Adame, Izabranici, Prizor pokraj parka i Hram i njegovi čuvari iozvdene su na teatarskim scenama Subotice, Osijeka i dr. a brojne njegove radio-drame na radio-postajama Novog Sada, Zagreba, Beograda i dr. Prevođen je na više jezika i zastupljen u šesnaest antologija. Prateći društvene mijene i krize povijesne zbilje, kroz obiteljske uspone i padove Hrvata u Panoniji, napose u Bačkoj, Vojnić Purčar je ostvario djelo koje ga svrstava medu vodeće hrvatske pripovjedače i romanospisatelje. Pripovjedni jezik njegove proze, uistinu je tekst posve oslobođene imaginacije, u njemu se pisac služi jezikom ne samo kao predmetom stvaranja, već pokazuje i njegovu čudesnu moć u postupku nastanka fikcionalnog i iluzije, pa se na tom tragu, gdjekada, empirijska realnost otvara prema metafizičkom, primjerice, kada nam skreće pažnju na ograničenost racionalne slike svijeta, kao u noveli Hrasl lužnjak. Zacijelo, upravo je radi tih, i drugih, razloga svojedobno Krleža svrstao Vojnić Purčara u pisce -europskog kruga (E. Čengić Razgovori s Kriglom). Kritičari su njegove romane i novelistiku, koji obuhvaćaju razdoblje od marijaterezijanskih vremena do danas, ocijenila kao čudesan prizor i neuklonjiv književni žig suvremene proze. Za svoja ostvarenja dobio je više nagrada, medu ostalim NIN-ovu nagradu za roman godine, književnu nagradu Karolv Szirmai, Oktobarsku nagradu Novog Sada, Zlatni pečat varoši sremskokarlovačke, nagradu Republike Srbije za film Zemlja, zemlja, nagradu Pulske arene, te Zlatnog medvjeda na berlinskom festivalu (za film u cjelini ).