Znanstveni kolokvij ZKVH-a o baštini Šokaca

3.studeni 2014. godine

Studentice Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta iz Zagreba predstavile su rezultate svojih terenskih istraživanja tradicijske baštine šokačkih Hrvata u Beregu i Monoštoru koja su rađena s proljeća ove godine. Predstavljanje je organizirao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u okviru njihova XXXIV. znanstvenog kolokvija koji je održan u Monoštoru, 3. studenoga 2014. godine.

997_Znanstveni kolokvij ZKVH-a o baštini Šokaca 1Studentice iz Zagreba terenska su istraživanja provodile proljetos u Beregu, Monoštoru, ali i Somboru, gdje također žive šokački Hrvati podrijetlom iz Berega i Monoštora. Ponovni boravak u Monoštoru iskoristile su da u razgovoru s kazivačima dopune svoja istraživanja. Teme koje su studentice odabrale raznovrsne su i zanimljive.

Katarina Dimšić prezentirala je istraživanja koja osvjetljavaju ulogu svekrve u predsvadbenom običaju rakije i njezinu pjesmu groktanje. „Za Monoštor i Bereg specifična je pjesma koju svekrva pjeva, i kojom prosi djevojku. Koliko sam ja upoznata, to je jedino običaj u ta dva sela. Svekrva pjeva ili ‘grokti’, pjeva pjesmu koja ima specifičan zaziv – ‘oj’, što je vjerojatno moguće da su ostaci pjesama iz dinarskih krajeva odakle su se Šokci doselili“, kazala je Dimšić.

997_Znanstveni kolokvij ZKVH-a o baštini Šokaca 2Profesorica Černelić podsjetila je da su etnološka istraživanja bačkih Hrvata, koja provode studenti iz Zagreba, počela 2011. godine. „Ova istraživanja imaju dvostruku funkciju. Jedna je da naši studenti steknu istraživačku praksu, jer oni u okviru svojih nastavnih obveza odlaze na teren i istražuju teme koje uglavnom sami odaberu. Drugo, nastojimo da sve što se istraži bude korisno za zajednicu koju istražujemo, da se zabilježi i objavi te ostane kao trajni spomen“, istaknula je prof. Černelić.