Manje stanovnika u severozapadnoj Vojvodini

SOMBOR/BEREG/MONOŠTOR – Vojvodina je regija Srbije u kome se bilježi najveći pad broja stanovnika. Broj Vojvođana od 2007. godine manji je od dva milijuna, a prema statističkim procjenama koje su rađene krajem prošle godine u selima i gradovima ima 1,8 milujuna Vojvođana. Neslavni rekorder je Sombor koji je za dva desetljeća ostao bez 20.000 ljudi. Priznaju to i u Pokrajinskom tajništvu za demografiju, a čak i da ne priznaju brojke su neupitne. U 2001. godini u Somboru je živjelo skoro 100.000 stanovnika, a na kraju prošle godine manje od 79.500. Danak je to negativnom prirodnom priraštaju, ali i činjenici da ljudi iz somborskih sela, pa i samog grada odlaze u potrazi za poslom, boljim plaćama, boljim uvjetima života. A najpokretljiviji su upravo mladi, pa je posljedica tih odlazaka i sve manji broj porođaja. U Somboru je taj odnos jedan spram dva i pol, što znači da je broj umrlih dva i pol puta veći od broja rođenih. Ili u brojkama iz 2018. godine – u Somboru je rođeno 570 beba, a broj umrlih premašio je 1.300. Ipak, i pored tih poraznih podataka Sombor je izgubio utrku s Odžacima i Apatinom gdje je odnos umrlih i rođenih za koji postotak lošiji od onog somborskog. Sve kada se zborji regija zapadne Bačke ima najnižu stopu nataliteta u Srbiji i najstarije stanovništvo.

Monoštor

Župnik u Monoštoru Goran Vilov u razgovoru za naš tjednik potvrđuje ono što pokazuje službena statistika – ljudi je sve manje. I nije to od jučer.
»Vidim da je Monoštoraca sve manje, a to su mi potvrdili i u mjesnoj zajednici i procjena je da sada u Monoštoru ima oko 2.500 ljudi. To smanjenje broja stanovnika, ukoliko se prati broj rođenih i umrlih, nije iznenađenje. Odavno je odnos rođenih i umrlih negativan, odnosno 2,3 puta više je umrlih nego rođenih. Ovo jesu samo podaci za katoličke vjernike, ali oni jesu većina u selu tako da su ti podaci zapravo odraz kretanja broja stanovnika u cijelom mjestu«, kaže župnik Vilov.
On nije optimist glede daljeg razvoja sela, jer, kaže, svake godine Monoštoraca je sve manje.
»Hoće li netko onda ovdje za stotinu godina živjeti? Ako se zadrži ovaj odnos broja umrlih i rođenih, neće nas biti ovdje. Ne za jedno stoljeće već i prije, jer ne smijemo zaboraviti ni to da mnogi ljudi odlaze iz sela. Ne volim to kazati, ali to su činjenice«, riječi su župnika Vilova.
U crkvenim matičnim knjigama on godišnje ima 50-55 preminulih i oko 25 krštenih. A crkvene matične knjige pokazuju da nije uvijek bilo tako. Početkom XX. stoljeća 2,5 puta se više rađalo nego što je umiralo. Obrat se u Monoštoru desio 80-tih godina.
»Tako je do današnjeg dana. Više umire nego što se rađa. I nije tako samo u Monoštoru već i u drugim mjestima«, kaže on.

Bereg

Prije pol stoljeća u Beregu je bilo oko dvije tisuće ljudi. Sada službeni podaci kažu 1.140, ali će svatko u Beregu reći da »na spavanju« nema više od 700-800 ljudi. I to smanjenje broja stanovnika samo je nastavak trenda koji traje od 50-tih godina prošlog stoljeća. Ipak, taj postotak smanjenja broja stanovnika nikada nije bio toliko izražen kao u posljednjem desetljeću.
»Svakog mjeseca sigurno po jedna obitelj ode iz sela. Svi imaju hrvatske papire i odlaze trbuhom za kruhom. U Njemačku i Austriju. Uglavnom odlaze mladi, pojedinačno ili kao mlade obitelji, ali sve je više i onih iznad 50 godina. Svi zajedno s djecom i unucima«, kaže predsjednik HKPD-a Silvije Strahimir Kranjčević Milorad Stojnić.
I on sam je iz obitelji koja je posao potražila u Njemačkoj, a jedino su on i baka ostali u selu.
»Od oko 800 stanovnika, koliko po procjeni Bereg ima danas, njih četrdesetak ima više od 80 godina. U mnogim kućama ostali su samo stari, a mnoge kuće su ostale prazne i napuštene«, kaže Stojnić.
A slična priča mogla bi se zabilježiti u bilo kom drugom somborskom selu ili samom gradu, pa je onda ono pitanje župnika Vilova tko će ovdje živjeti za stotinu godina itekako na mjestu.