Prinosi i cijene proizvoda ratrskih kultura 2020

Za nekoliko tjedana, kada poljoprivrednici konačno završe ovogodišnji ciklus ratarske proizvodnje, podvući će crtu i svoditi računicu gdje su izgubili, a gdje dobili. Ono što se već sada može reći je da će po ostvarenom prinosu ovo biti jedna prosječna godina, ali će manje prinose nadomjestiti nešto bolje cijene u odnosu na lanjsku godinu. Procjene su da će ukupni rod kukuruza, najzastupljenije ratarske kulture, ove godine biti 7,7 milijuna tona, soje oko 760.000 tona. Preciznih podataka o tome koliko su uljare otkupile suncokreta nema, a procjene su da je to između 600.000 i 650.000 tona. Kampanja vađenja šećerne repe je još u punom zamahu, pa se procjene ukupnog ovogodišnjeg prinosa još ne mogu dati.
U subotičkom ataru ratarska proizvodnja uglavnom se svodi na smjenu četiri osnovne kulture: pšenicu, kukuruz, suncokret i uljanu repicu. Soja i šećerna repa na subotičkim njivama ne daju, i pored svih ulaganja, dobre prinose pa se za njihovu sjetvu ratari rijetko odlučuju.
»Ono što nas sada očekuje je sjetva pšenice, ali su moje procjene da će žita biti još manje. Ove godine imali smo prosječan rod, ali cijena od 18 dinara, koliko je bilo u otkupu, ratarima nije poklopila ni ulaganja. A većina je prinuđena prodati žito odmah poslije žetve, jer je to prvi novac koji se dobiva i njime se plaćaju dugovi, arenda, repromaterijal. Sljedeća kultura koju smo skidali s njiva bio je suncokret. Rod je bio prosječan, ali cijena je bila nešto bolja, tako da smo se u ovoj proizvodnji pokrili. Lani smo za suncokret dobivali 32-33 dinara, a ove godine akontna cijena bila je oko 36. Konačni obračuni nisu završeni i mislim da će konačna cijena biti još za dinar viša«, kaže poljoprivrednik iz Subotice Pavle Kujundžić.
Prinos kukuruza je šarolik i ovisno o promijenjenoj agrotehnici kreće se od 4,5 do 10 tona po hektaru. Trenutačna cijena je oko 19 dinara i uz prosječan, ili iznadprosječan rod ratari će i zaraditi, kaže ovaj subotički poljoprivrednik.
»Rod pšenice i soje je bio solidan, dok je kukuruza bilo manje u odnosu na prošlu godinu. Općenito, rod svih kultura je bio oko 10 posto manji u odnosu na prošlogodišnji. Procentualno je rod negdje veći negdje manji, ovisno od podneblja gdje se nalazi njiva, jer kiše su bile lokalne, pa se dešavalo da na jednoj parceli kiše uopće nije bilo, a na drugoj su padaline bile značajne«, kaže poljoprivrednik iz Sota Josip Šafarik.
On obrađuje 36 hektara zemlje. Ove godine je na 10 hektara zasijao kukuruz, isto toliko soje i pšenice, a na preostalim površinama suncokret i stočni grašak. Prinosi nisu kao prošlogodišnji, ali je zato rod kvalitetan.
»Prošle godine sam zasijao kukuruz na 20 hektara, a ove godine sam smanjio površine, budući da mi je ostalo šest vagona starog kukuruza. Kukuruz je u dobrom stanju. Količinski ga nema kao prošle godine, ali je zrno mnogo kvalitetnije. Samo su manji klipovi. Pšenica je također bolje kvalitete nego prošle godine. Hektolitar je iznosio oko 81, dok je prošlogodišnji bio 75«, kaže Šafarik.
Od toga što su cijene ove godine nešto bolje Šafarik neće imati previše koristi, jer najveći dio žitarica iskoristi za vlastitu stočarsku proizvodnju, odnosno uzgoj svinja. »Soju ne prodajem kao i kukuruz, budući da hranim svinje, pa je moja proizvodna godina lošija u odnosu na prošlu. Prošle godine je cijena svinja bilo 170 dinara, a sada je 140. Već sam u gubitku. Od prodaje suncokreta i pšenice platim zakup zemljišta, a kukuruz i soju uglavnom ostavim za svoje potrebe. Ukoliko sam u gubitku sa svinjama, onda sam u gubitku i u poljoprivrednoj proizvodnji. Ali općenito, cijena kukuruza je ove godine dobra. Prošle godine je ona iznosila 14 dinara, a sada je 17. Cijena soje je 44 dinara, a prošle godine je bila 37. Cijena nafte i gnojiva je nešto veća, kao i cijena sjemena. Tko se ove godine bavio samo ratarstvom, taj je bolje prošao od onog koji se pored poljoprivrede bavi i stočarstvom«, kaže Šafarik te dodaje da će se unatoč svim poteškoćama nastaviti baviti poljoprivredom i stočarstvom, jer mu je to osnovni oblik zarade od koje prehranjuje četveročlanu obitelj.
Regija zapadne Bačke važi za jedno od najpovoljnijih područja za proizvodnju šećerne repe, a ove godine to je i opravdala, jer su prinosi iznad 70 tona po hektaru.
»Repa je i dobro rodila i kvalitetna je. Prosječan prinos je 70 tona po hektaru, a takav rod na ovom području nismo imali nekoliko godina unazad. Digestija je iznad 17 posto. I mi smo iznenađeni. Što je utjecalo na to? Rekao bih da smo uspjeli sačuvati zdravlje repe, a izgleda da je bilo dovoljno kiše u pravo vrijeme. Šećerana u Crvenki ugovorila je proizvodnju repe po cijeni od 34 eura po toni i još jedan euro ukoliko digestija bude iznad 15 posto. Proizvođači repe ove godine dobro će proći, a koliko će to utjecati na to da se oni koji su posljednjih godina odustali od proizvodnje ponovo vrate repi teško je sada procjenjivati. Ove jeseni dobro su rodili i soja i kukuruz, imaju solidne cijene i te kulture bit će narednog proljeća konkurencija repi«, kaže direktor Zemljoradničke zadruge Poljoprivrednik iz Sombora Tomislav Lukić i dodaje da je prizvodnja repe u somborskom ataru posljednjih godina smanjena za oko 50 posto.
Zvonko Lukić, poljoprivrednik iz salaša Nenadić, još nije počeo vađenje šećerne repe. Njegova je procjena da će rod biti oko 70 tona, ali kaže da proizvodnju šećerne repe treba sagledavati šire.
»Radili smo pet puta tretman protiv cerkospore, borili smo se s korovima. Više smo morali uložiti u zaštitu, dok su ostali troškovi bili na nivou prošle godine«, kaže Lukić i dodaje da je pitanje je li pametno s ovakvim prinosima kukuruza i cijenom naredne godine sijati repu koja zahtijeva dvostruko više ulaganja.
»Također, njive na kojima je šećerna repa predusjev garantirano daju prinos umanjen za 20 posto. I to se mora sagledavati kada procjenjujemo koliko je isplativa proizvodnja šećerne repe«, kaže Lukić i naglašava da računajući koliko je uloženo u proizvodnju repe i kakve ima posljedice na daljnju proizvodnju, zarada na repi ove jeseni neće iskakati iz prosjeka ostalih jesenskih kultura.
Izvor: HR