BEREG – Nekoliko tjedana nakon što je HKPD Silvije Strahimir Kranjčević obilježilo sedam stoljeća od pojave prvog pisanog dokumenta o Bregu, organizirana je još jedna proslava ove obljetnice. Pvoga puta bez predstavnika hrvatske zajednice i diplomacije. Ovoga puta proslava je bila u organizaciji mjesne zajednice i uduga i klubova koje rade u selu, a uz potporu Grada Sombora. Zamišljena je ta proslava kao predstavljanje povijesti Berega, bereških udruga, bereških tamburaša, bereške nošnje, pjesme, bereške crkve i šokačke kuće. Organizatori su se potrudili da proslani nazoče dužnosnici Grada Sombora, Zapadnobačkog okruga, predstavnici javnih poduzeća, ustanova, gospodarstva.
Dio bereške proslave bila je izložba Sedam stoljeća Bačkog Brega 1319 -2019, somborskog kroničara Milana Stepanovića. Na 13 velikih paona kroz tekst i fotografije prikazana je povijest Berega od 1319. godine kada se prvi puta u pisanim dokumentima pominje Bereg, pa do današnjih dana. »Bereg je jedno od najstarijih naselja i stariji je Bereg od preteče današnjeg Sombora. Prvi arhivski zapis je iz 1319. godine kada je zapisan posjed Bereg koji u kontinuitetu postoji narednih 200 godina. Od XVI. stoljeća Bereg se već bilježi kao naselje naseljeno šokačkim stanovništvom«, kazao je autor izložbe. A praćenjem bereške povijesti dato na ovoj izlobi da se primjetiti da se Hrvati u Beregu skoro isključivo nazivaju Šokcima. Autor izložbe nacionalni identitet Šokaca u Beregu za hrvatski narod vezuje tek za razdoblje poslije osnivanja Kraljevine SHS kada je, kako navodi autor izložbe, »osnovana Hrvatsko-seljačka stranka, koja će u selu, tijekom druge polovice dvadesetih i tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća, imati snažnu potporu, a bereški Šokci će svoj nacionalni identitet sve više poistovećivati sa pripadnošću hrvatskoj naciji«. Autor dalje navodi da je 1932. godine u selu osnovano Kulturno-umjetničko društvo Seljačka sloga (kulturno-prosvjetno društvo Hrvatske seljačke stranke), koje je imalo dramsku, horsku i folklornu sekciju, kao i svoju poljoprivrednu čitaonicu sa oko 500 knjiga. Folklorna sekcija ovog društva nastupila je 1940. godine sa nekoliko narodnih igara na Danu bačko-baranjskih Hrvata u Zagrebu«. Međutim govoreći o periodu okupacije u Drugom svjetskom ratu Stepanović ponovno isključivo govori o Šokcima i do kraja ovog povijesnog pregleda hrvatski predznak uz bereške Šokce navodi se još samo kada govori o popisu stanovništva 1948. godine: »u Beregu je živelo je 2.244 stanovnika, od kojih 1.907 Hrvata (većinom ovdašnjih Šokaca), 251 Srbin, 63 Mađara, 15 Njemaca«.
Bereška povijest bogata je zanimljivim detaljima, a jedan od njih je i podatak da su u lovišu Karapandža u bilizini Berega lovile i krunisane glave Europe. » Nemački car Vilhelm II četiri puta je lovio u tom lovištu. Tijekom tih posjeta toliko se zbližio sa ovdašnjim stanovništvo da je sa njima čak bio i u kolu i na kraju je kupio deset ženskih narodnih nošnji i deset prostorki od kojih su neke i danas u Belinu i Münchenu«, kazao je Stepanović.
Početak XX.stoljeća bilo je razdoblje modernizacije Berega. Željeznička pruga i postaja izgrađeni su 1912. godine, mjesna organizacija Crvenog križa osnovana je 1914. , prvi trotoar od opeka postavljen je u selu 1918. godine. Prva desetljeća XX. stoljeća bila su razdoblja osnivanja udruga koje postoje i danas. »Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1912. godine, sa prekidima tijeko ratnih godina društvo se održalo do danas«, kazao je Zlatko Ivošev, zamjenik komandira DVD Bački Breg. Nogometni klub u selu je osnovan 1923. godine, natjecao se sa većim ili manjim uspjehom u različitim rangovima, zbog rata i financijskih poteškoća i prestajao sa radom, ali ime nije mijenjao–od 1923. godine zove se FK Dinamo. Šahovski klub osnovan je 1928. godine, a u ovom klubu prve šahovske poteze povukao je FIDE majstor Josip Dekić, danas izbornik ženske šahovske reprezentacije.
Procjene su da u Beregu danas ima manje od tisuću stanovnika. Berežani su ove godine dobili sustav za proizvodnju pijaće vode, a prema riječima zamjenika gradonačelnice Antonia Ratkovića radi se i na uređenju sela. »Cilj nam je da asfalt dobiju sve ulice u selu. Što će se raditi od komunalnih investicija dogovoramo sa Savjetom MZ, kako bi se na najbolji način ispoštovale želje mještana«, kazao je Ratković. » Malo je mijesta koji u Srbiji mogu da se pohvale ovakvim praznikom. Ono što je prikazano na povijesnoj izložbi vi najbolje pokazujete kroz očuvanje vaše tradicije, njegovanje kulture, kroz vaše predivne nošnje. Vlada RS i APV, pa i Zapadnobački okrug i Grad Sombor pomoći će da i dalje njegujete svoju tadiciju, da u svom selu imate i vatrogasno i kulturno–umjetničko društvo, ali i da dobijete uvjete života primjerene XXI. stoljeću «, kazao je Ivan Bošnjak državni tajnik Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i Kopredsjedavajući Međuvladinog mješovitog odbora za unapređenje položaja manjina u Srbiji i Hrvatskoj. Svoj govor Bošnjak je završio riječima: živjeli Šokci Hrvati, živjeli Srbi i Mađari u ovom selu.
Dio obilježavanja sedam stoljeća Berega bio je i obilazak crkve i šokačke kuće. U programu koji je priređen na otvorenoj pozornici sudjelovao je i HKPD Silvije Strahimir Kranjčević.