Na video-konferenciji “Erdutski sporazum 25 godina kasnije: pouke za sadašnjost i budućnost”, Nikola Selaković , ministar vanjskih poslova Srbije Nikola Selaković, ocjenio je kako se potpisivanjem Erdutskog sporazuma iz 1995. nadvladao razum i želja za mirom, ali kako se Srbi u Hrvatskoj, i pored garancija koje su im tada dane, i daljnje neretko osjećaju diskriminirano i stigmatizirano. Na konferenciji, on je ukazao da se ovim sporazumom Hrvatska obvezala na garantiranje svih manjinskih i drugih prava pripadnicima srpske zajednice koji su ostali da žive na prostoru istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. “Iako su brojni pozitivni efekti Erdutskog sporazuma, ne mogu a da ne ukažem da za ovih 25 godina srpskoj manjini u Republici Hrvatskoj nije u punoj meri omogućeno ostvariti svoja prava predviđena, kako ovim aktom, tako i hrvatskim zakonima. Ovdje bih prije svega želio skrenuti pozornost na postojanje negativne opće klime ka Srbima u Hrvatskoj, što onemogućuje njihovu punu integraciju u hrvatsko društvo, a zbog čega se srpska manjina u Hrvatskoj i daljnje osjeća diskriminirano i stigmatizirano”, kazao je Selaković. Ministar naglašava da je u Hrvatskoj i daljnje prisutan i veoma vidljiv, kako otpor uporabi srpskog jezika i pisma, tako i otpor rješavanju osnovnih egzistencijalnih problema Srba u ruralnim djelovima Hrvatske. “Nepriznavanje minimalnog jezičkog pluralizma i odsustvo tolerancije u dosadašnjem periodu predstavljalo je ozbiljan problem. Kampanja za proglašavanje ćiriličkog pisma agresorskim dodatno je usložila ostvarivanje prava na obrazovanje i pojačala stigmatizaciju Srba u Hrvatskoj”, objašnjava je Selaković. On je ukazao da Srbija nacionalne manjine Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji vidi kao most koji nas spaja dvije zemlje i kao faktore koji u velikoj mjeri mogu pomoći njihovom razvoju i sveukupnim srpsko-hrvatskim odnosima. On je ovom prilikom podsjetio kako je Srbija donijela odluku kojom se Hrvatskom nacionalnom vijeću osiguravaju sredstva u ukupnom iznosu od 600.000 eura radi otkupa rodne kuće bana Josipa Jelačića u Novom Sadu, te pristupilo se rješavanju brojnih drugih problema s kojima se suočavala hrvatska nacionalna manjina u Srbiji: očuvana su odeljenja na hrvatskom u osnovnoj školi u Beregu, osnovan je lektorat na hrvatskom, obnovljen je Dom kulture u Tavankutu i most u Monoštoru…