Hrvatski kalendar 2021.

U nakladi Neprofitnog poduzeća za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost Croatica tiskan je Hrvatski kalendar 2021. Na 200 stranica u boji godišnjak Hrvata u Mađarskoj donosi veliki broj zanimljivih napisa, oslikavajući riječju i fotografijom godinu koja je polako iza nas. Naslovnica je u znaku 30. obljetnice samostalnog tjednika Hrvata u Mađarskoj, Hrvatskoga glasnika, čiji je prvi broj izašao 2. svibnja 1991. godine. Kalendar je uredila Branka Pavić Blažetin, uz pomoć uređivačkog odbora u sastavu Stipan Balatinac, Bernadeta Blažetin, Kristina Goher, Timea Horvat i Bea Letenyei Kovács. Fotografiju na naslovnici potpisuje Timea Horvat a izradu naslovnice Anna Kondor koja je načinila i računalni slog, dok je lekturu načinio Danijel Blazsetin. Autori brojnih fotografija su Agica Antal, Stipan Balatinac, Dora Bella, Bernadeta Blažetin, Branka Pavić Blažetin, Anja Džeko, Kristina Goher, Živko Gorjanac, Timea Horvat, Bea Letenyei Kovács, Klara Kovač, Laszlo Lenkey, Péter Milkovits, Marko Mogyorósi, Eva Molnar Muić, Franci Nemet, Franjo Pajrić, Anica Popović Biczák, Peter Temmel, Emma Szolga Cserdi, Roland Šmatović, Hajnalka Tóth-Gosztom, Vesna Velin, Smilja Zegnal, a korištene su i fotografije HINA-e, MTI-ja, Pismohrana Hrvatskoga glasnika, Facebooka te slike iz obiteljskih arhiva Hrvata u Mađarskoj
Ovih dana možete ga listati u svojim domovima, a njegova cijena je simbolična, 1200 forinti. Ako ga još niste kupili možete to učiniti narudžbom kod Neprofitnog poduzeća Croatica na mail adresi croatica@croatica.hu ili putem telefona 06, 1 269 1974 ili kupiti u poduzeću na adresi: 1093 Budapest, Lónyai utca 18 / B.
Uz bogati kalendarski dio popraćen crtežima učenika koji su sudjelovali na Croatijadinom likovnom natječaju 2019. godine pod nazivom „Svijet bajki/Igre naših predaka“ na devedesetak stranica slikom i riječju „2020. godina u slikama” sažeta je protekla godina sa svim svojim izazovima, uspjesima i nedaćama.
U svom uvodniku naslova „Zabilježiti…“, urednica Hrvatskog kalendara 2021. Branka Pavić Blažetin želeći čitatelju sretan Božić, blagoslovljenu i sretnu, „plodovima hrvatskog duha” bogatu 2021. godinu piše: „I kalendari bilježe. Direktno i indirektno. Bilježeći i ne bilježeći. Tako i Hrvatski kalendari. Tako i Hrvatski kalendar 2021. u nakladi Neprofitnog poduzeća „Croatica”. Prije deset godina napisala sam, „Kalendari nas pak prate na našem putu i bilježe što je i za nas vrijedno.” I kako kaže pjesnik, „knjigom rod svoj zovem”, tako i mi svojim kalendarima zovemo svoj rod, knjigom za koju želimo da poleti, da nam kazuje, bodri nas, budi iz sna i jača hrvatsku svijest, koja se uspjela očuvati kroz duga, duga stoljeća u nimalo laganim okolnostima i okruženjima.
Njome, knjigom, kazujemo kako smo svoji na svome. Hrvati, na stoljetnim ognjištima, bili i ostali svoji na svome. U tome nam je pomogla obitelj, materinski jezik, vjera, ali ne u posljednjem redu knjiga koju su pisali naši preci i koju pišemo i mi danas. Jer pisana riječ, knjiga, nacionalno je dobro, naša hrvatska prepoznatljivost. Ona jača hrvatski identitet, budi ga u zaspalima, učvršćuje znanje i ponos na materinski jezik. Bez knjige ostat će tek neki spomenik čudnog oblika u našem kraju, i nitko neće znati da smo bili tu. Promijenit će se krajobraz, arhitektura, a ostatke ostataka nošnje predaka nosit će ljudi čudnoga imena koji ne znaju čitati knjigu na hrvatskom jeziku.
Upozorava na isto i sadržaj Hrvatskog kalendara 2021. Shvaćamo li kako Hrvatima u Mađarskoj u borbi s asimilacijom, kojoj podliježu stoljetne vrijednosti, mogu pomoći knjiga i pismenost na hrvatskom jeziku, zabilježeni tragovi njihovog bivanja? Neka nam stihovi pjesme Zemlja u jeziku hrvatskog pjesnika Petra Gudelja budu poputina u nastupajućoj kalendarskoj godini.
„Kalendarij Hrvatskog kalendara 2021.“ su sastavile Eva Filaković i Eva Molnar Muić. Branka Pavić Blažetin donosi napise „Hrvatske obljetnice u 2021. godini; Trideset godina Hrvatskoga glasnika“ i „Marijo, o mili glas!”. Matilda Bölcs obradovala nas je pjesmom „Svit se ubraća kot ringlšpil“, dr. sc. Jakša Ferkov piše o „Obljetnicama mađarskog i hrvatskog naroda“, dr. sc. Šandor Horvat donosi napis naslova „Od raspolovljenja farov do šmugljanja“, Katarina Gubrinski Takač pjesmu „Razmišljanje pred ekranom“. Kristina Goher donosi napise naslova „Kulturna udruga Marica iz Salante dobitnica odlikovanja Pro Cultura Minoritatum Hungariae” i „Odličje za narodnosti Milici Klaić Tarađiji“. Bernadeta Blažetin napis naslova „Sors bona, nihil aliud – Samo sreća i ništa više”, a Vjekoslav Blazsetin pjesmu „Sanitarna kontrola“. Maja Matijević donosi zanimljiv napis naslova „Portal JEZIK.HRvatski“, a Tomislav Šovagović napis „Doba koronatresa“, a Kristina Kinkela Valčić napis „Grad bez Granica”. Njihovim stihovima obilježavaju se obljetnice hrvatskih pjesnika u Mađarskoj u 2021. godini. Kalendar donosi pjesme Marija Vargaj: Kada te netko voli, Roza Vidaković: Potres, Branko Filaković: Mojoj majci, a tu su i stihovi Stipana Blažetina, te pjesme Matija Kovačić: Izađi na Dunav, Josip Gujaš Džuretin: Na plamtećoj cesti i Mišo Jelić: Do groba Hrvati.
Doc. dr. sc. Mario Bara za Hrvatski kalendar napisao je izvrstan napis naslova „Izazovi bunjevačkog pitanja danas“, Martin Kubatov donosi napis „Životni put Eve Zorić i rad u garskoj kulturnoj skupini“, a dr. sc. Živko Gorjanac napis pod naslovom „Bajska bunjevačka čitaonica slavi 110. godišnjicu svoga postojanja“. Timea Horvat donosi zanimljiv intervju naslova „Oči u oči sa zlatomašnikom Štefanom Dumovićem“, Marija Šajnović napis „Kolektivna svijest i svjetonazor“. Tu su i stihovi u prozi Ive Andrića „Kad Te nisam vidio nad sobom, mislio sam da Te nema”. Bernadeta Blažetin predstavlja knjigu, „Serdahelska lajca”, Branka Pavić Blažetin knjigu Ivice Đuroka: „Antun Vidaković – utemeljitelj kazališta”, a prof. dr. sc. Vinko Brešić knjigu Silvestra Balića „Bibliografija hrvatskih časopisa u Mađarskoj (1989. – 2009.)“. Pored „Ode Slobodi“ Ivana Gundulića Božica Brkan predstavlja knjigu „Salanta – Nijemet, stoljeća vjere i jezika”, a Stipan Balatinac Hrvatski kalendar 2020. Objavljene su i dvije zaimljive priče, prva iz sakupljenih radova Balinta Vujkova koju mu je ispričao Kaćmarac Miško Zelić (Seljani gojili pauke), a druga je pak pripovijest Milutina Mayera: Podravski „Vrag”.