Manjinske politike u sklopu europskih integracija, kao i akcijski plan za manjine bili su tema okruglog stola pod nazivom »Proces europskih integracija i politika prema manjinama« održanog danas u Beogradu.
Cilj skupa bio je omogućiti sagledavanje i analizu dosadašnjih rezultata i efekata, odnosno problema i prepreka u provođenju politika usmjerenih na unaprjeđenje prava i položaja nacionalnih manjina u kontekstu aktualnog procesa europskih integracija, kaže Teo Taraniš iz Akademske inicijative Forum 10, koja je organizirala ovaj okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici državnih institucija, nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, organizacija civilnog društva i Misije OESS-a u Srbiji.
Pred svaku državu kandidatkinju za članstvo u Europskoj uniji tijekom procesa pregovora kao jedna od obaveza se postavljala i postavlja se i obaveza unaprjeđenja normativnog okvira i implementacije mjera koje trebaju unaprijediti sustav zaštite individualnih i kolektivnih prava pripadnika nacionalnih manjina.
Ova obaveza postavlja se i pred Srbiju od kada je započela 2014. godine proces pregovora za članstvo u EU i na tome se radi s promjenljivim intenzitetom i uspjehom. Tijekom skoro deset godina od početka pregovora donesen je 2016. godine Akcijski plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, a nakon isteka razdoblja njegovog provođenja koncem 2021. započet je proces izrade novog Akcijskog plana, za sada s neizvjesnim datumom završetka.
Govoreći na okruglom stolu međunarodni tajnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Darko Baštovanović kazao je kako moramo biti svjesni da svaka nacionalna zajednica ima svoje specifičnosti.
»Pristup ne može biti unificiran, jer ne samo da se razlikuju naši zahtjevi i potrebe, nego postoji čitav spektar razlika koje se očituju na sociološkoj, antropološkoj, pa čak i etnološkoj razini. Postoje nacionalne manjine koje svoje kapacitete grade još od razdoblja socijalizma i imaju solidan okvir za izgradnju svojih institucija. S druge strane, primjerice, hrvatska i bošnjačka zajednica tijekom 1990-ih bile su u potpunom institucionalnom vakuumu, izvan zakona, te su standardima usvojenim prije 20 godina dovedene u istu poziciju kao i tradicionalne nacionalne manjine, što je donijelo niz izazova. Uz nemogućnost praćenja koraka koje poduzimaju kolege iz tih zajednica, tu je i pitanje financijskih kapaciteta«, kazao je.