„Osnovni element govora mržnje, kao i drugih vidova diskriminacije, jesu predrasude. Neprijateljski stav prema cijeloj jednoj skupini ljudi zbog njihova identiteta moguće je stvoriti i njegovati samo uz temeljno nepoznavanje te skupine, najrazličitijih pojedinaca koji tu skupinu čine i bez suštinske želje da se u drugome vidi ono što je slično nama, a ne različito od nas. Moramo kao društvo, raditi preventivno protiv ovakve duhovne i intelektualne lijenosti, jer čovek je društveno biće i da bi funkcionirao neophodno je da ima razvijene mehanizme da prihvaća različitost i da se sa njom zbližava, a ne da se od nje ograđuje i protiv nje bori“.
„Drugi, ništa manje opasan element govora mržnje jeste agresija. Poruke mržnje prepune su nagomilanog gnjeva koji bez i malo saosjećanja pojedinci izručuju na nekoga koga i ne poznaju. Taj gnjev dehumanizira drugu stranu i pretvara je u očima okolice u legitimnu metu ka kojoj i drugi mogu izražavati slična negativna osjećanja, a često i poduzimaju nedozvoljene radnje. Zato je govor mržnje najčešće uvod u zločin iz mržnje, koji se u našem zakonodavstvu procjenjuje kao naročito otegotna okolnost. Nasilje i govor mržnje stvaraju začarani krug u koji, na koncu, biva uvučen svaki pripadnik društva a iz kojega je jako teško kolektivno izići. Važno je shvatiti da je počinitelj bilo kojeg djela pripadnik određenih grupa, ali da mu se ne može suditi na osnovi pripadnosti, već isključivo na osnovi tog djela“.
„Izjave koje sadrže govor mržnje često se, od strane tvoraca takvoga govora, predstavljaju kao legitimni stav, a osuda govora mržnje, samim time, biva okarakterizirana kao kršenje slobode govora. Oni koji svjesno posežu za takvom zamjenom teza, previđaju jedno od osnovnih pravnih načela, a to je da ostvarivanje prava ne smije podrazumijevati kršenje prava nekog drugog. Sloboda uvijek podrazumjeva i odgovornost, i u tom smislu je od iznimne važnosti da svaki pojedinac u društvu bude odgovoran za ono što kaže ili napiše. Naravno, osobni afiniteti i animoziteti uvjetovani nečijim osobnim svojstvom su naša neminovnost, i na oncu, naše pravo, ali to nikako ne znači da u javnost možemo izlaziti sa stereotipnim stavovima prema čitavim skupinama ljudi koji izazivaju strah, neprijateljstvo ili osjećaj poniženosti kod pripadnika tih skupina“, rekao je Žigmanov.
Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, konferencija za medije uoči Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, 15.6.2023.
Projekt: Cronline news
Pokrovitelj: Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama