„Život oslikan slamom“ naziv je izložbe, koja je u organizaciji Kulturnoga centra Travno i Hrvatskoga kulturno-prosvjetnoga društva „Matija Gubec“ iz Tavankuta otvorena u četvrtak 21. studenoga u Zagrebu. Autori izložbe su Ivica Dulić, tajnik Društva, i Snježana Krnjak, stručna suradnica za glazbeni program Kulturnog centra Travno, koja je uz Gorana Markovčića bila zadužena i za njezin postav. Postav izložbe sadrži 27 eksponata, 23 slike i 4 krune. Izložbu je otvorila Bojana Poljaković, etnologinja iz Zagreba porijeklom iz Subotice. Glazbenom ugođaju na izložbi pridonijeli su Hrvatsko grafičko glazbeno društvo „Sloga“ i njegov Orkestar mandolinista i gitarista, inače jedini orkestar mandolina u Zagrebu.
Međunaslov: Umjetnice vrijednih ruku
Na svečanom otvorenju okupljenima se pozdravnim govorom obratila Snježana Krnjak, koja je i vodila cijeli program, te Josip Forjan, ravnatelj Kulturnog centra Travno, koji je izrazio zadovoljstvo što se radovi vrijednih slamarki iz Tavankuta opet mogu vidjeti u Zagrebu. O stogodišnjoj tradiciji izradbe predmeta od slame u subotičkome kraju govorio je Ivica Dulić. Pritom je istaknuo da je Tavankut, uz Đurđin i Žednik, selo u okolici Subotice u kojemu je najranije zabilježeno postojanje toga kulturno-tradicijskoga, ali i sve prepoznatljivijeg umjetničkog izričaja. Danas HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, među ostalim, vrlo aktivno djeluje i na području afirmacije toga stvaralaštva i očuvanja njegove izvornosti. Ivica Dulić je posebnu pozornost skrenuo na krune od slame, koje su slamarke, u znak zahvalnosti Bogu za plodove žetve, plele prigodom dužijance, izvorno obiteljskom običaju, koji i Katolička crkva u Subotici i okolnim selima proslavlja još od 1911. godine. U biskupijskome muzeju u Subotici nalazi se nekoliko kruna s dužijance obilježenoj u subotičkoj katedrali, koje su napravljene još u razdoblju između dva svjetska rata. Najstarija sačuvana kruna je iz 1932. godine. Bojana Poljaković je govorila o slamarkama i njihovu radu, naglasivši pritom koliko vremena, učenja na radionicama, iskustva, truda i ljubavi treba uložiti i u najmanji detalj na slikama i drugim predmetima izrađenima od slame ne bi li izgledali vrhunski poput eksponata izloženih na ovoj izložbi. Slamarke su ne samo umjetnice, nego i čuvarice baštine i tradicije bunjevačkih Hrvata, jer njihove vrijedne ruke stvaraju u svijetu zaista jedinstvena djela i to na poseban način izradbe pletiva sačuvana u svome izvornom obliku.